Znanstvenici su proveli prvo istraživanje u kojem su pratili kamo se kreću pingvini tijekom prve godine svog života. Utvrdili su kako kraljevski pingvini istražuju nova staništa te uče tražiti hranu kao i njihovi roditelji. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu
PLOS ONE.
Primati i strpljenje – evolucijski korijeni samokontroleČimpanze će radije pričekati dulje od dvije minute kako bi pojele više grožđa, u odnosu na crne lemure koji će radije pojesti manje grožđa nego da čekaju 15 sekundi dulje na veću porciju. U radu objavljenom u časopisu
Proceedings of the Royal Society B znanstvenici pokušavaju otkriti evolucijske razloge zašto neke vrste primata dulje čekaju za veću nagradu, dok će neke puno češće odmah prihvatiti ono što se nudi.
Ledenjaci zapadne Antarktike nezaustavljivo se topeDvije grupe znanstvenika neovisno su ovog tjedna objavile radove u časopisima
Science i
Geophysical Research Letters u kojima su predstavili zabrinjavajuće rezultate. Naime, koristeći slične metode u svojim istraživanjima došli su do zaključka kako se veliki dio Zapadne Antarktike počeo raspadati te je topljenje ogromnih količina leda nezaustavljivo.
Slobodni radikali ne uzrokuju starenje!Koja je tajna sporijeg starenja i duljeg života? Po svemu sudeći, nisu antioksidansi. Mnogi vjeruju kako krivce za starenje treba tražiti među slobodnim radikalima, ponekad toksičnim molekulama koje proizvodi naše tijelo prilikom iskorištavanja kisika. Ipak, brojna istraživanja posljednjih godina daju sve više dokaza kako bi istina mogla biti upravo suprotna.
Gotovo četiri metra duga ženka golemouste psine (
Megachasma pelagios) prošlog je mjeseca ulovljena u japanskim vodama. Ulovi ove vrste izuzetno su rijetki, a kako bi znanstvenici naučili nešto više o ovom tajanstvenom morskom psu izveli su javnu nekropsiju kojoj je svjedočilo oko 1500 znatiželjnih stanovnika grada Shizuoka.
Zijevanjem hladimo mozak?
Pedijatri iz Medicinskog centra za djecu Cohen u New Yorku nedavno su proveli istraživanje na djeci od 0 do 3 godine koja koriste uređaje s ekranom osjetljivim na dodir (
touch screen) kako bi utvrdili imaju li koristi od korištenja edukacijskih sadržaja na takvim uređajima.
Naše smeće je na morsko dno stiglo prije nasU velikom istraživanju morskog dna, otkriveno je da se čak i na dnu najdubljih oceana mogu pronaći boce, plastične vrećice, ribarske mreže i ostali oblici otpada koje čovjek proizvodi. Otpad je pronađen diljem mediteranskog bazena, preko kontinentalne podine (šelf) Europe pa sve do Srednjoatlatskog grebena koji je 2000 kilometara udaljen od kopna.
Video: Kukci koji piju krokodilske suzeU prosincu prošle godine ekolog Carlos de la Rosa snimio je jako zanimljiv video. Na rijeci Puerto Viejo u Kostarici je uočio kajmana kako odmara na popodnevnom suncu. To ne bi bilo ništa neobično da mu oko očiju nisu bili leptir i pčela koji su pili njegove suze.
Brzi pregled vijesti s portala Biologija.com.hr:Ulje konopljeOnečišćena voda ubijaNeke biljke vole metale Kartirano gotovo 200 000 ledenjaka diljem svijetaAntidepresivi bi mogli usporiti razvoj Alzheimerove bolesti700 milijuna žena trpi nasilje
Bioteka.hr - vijesti i članci
Putovanja glavate želveMožete li zamisliti da krećete na putovanje bez ikakvih oznaka i putokaza? Nije vas strah da ćete se možda izgubiti? Morskim kornjačama, kada su u pitanju daleke udaljenosti, to je najmanji problem. One točno znaju kamo trebaju ići i kuda se trebaju kretati.
Zagađenje okoliša bukomPrirodni zvukovi u krajoliku izrazito su važni za funkcioniranje ekosustava. Akustični okoliš životinjama je važan za uspješno korištenje staništa. Životinjama sluh služi za komunikaciju unutar vrsta, obilježavanje teritorija i pronalaženje željenog staništa, udvaranje i parenje, brigu i zaštitu mladih, pri predaciji i izbjegavanju predatora. Pri tom treba razlikovati zvukove i buku. Buka je zvuk/zvukovi koji negativno utječe/u na okoliš te je kao takva nepoželjna u okolišu.
FosilizacijaVjerojatno ste mnogo puta do sada čuli za fosile. Fosili su ostaci nekad živućih organizama - biljaka, životinja pa čak i bakterija (sjetimo se stromatolita), a fosilizacija je proces koji omogućuje njihovo nastajanje. Oni su dokaz o postojanju drugog svijeta u davnoj prošlosti.
Novosti iz udruge Bioteka
Prošle godine, u mjesecu svibnju Biotekin edukacijski tim poharao je svojom istraživačkom radionicom „Ključ za život“ grad Dubrovnik! Ove godine, vraćamo se opet, kako bi vama, novim radoznalim mališanima otključali tajne živog svijeta u parku Gradac!
Povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj članovi udruge Bioteka sudjelovati će u prigodnom programu koji će se održati u nedjelju 18. svibnja u parku Maksimir. Program traje od 11 do 17 sati.
bglavac
edin.kecanovic
