PROČITANO

560

PUTA

OD 14.01.2018.

Galerija Pešćenica u Zagrebu . otvorenje izložbe Leo Vukelić "500-ta izložba"

Pozivamo vas na otvorenje izložbe u petak 14. siječnja u 19h. Leo Vukelić "500-ta izložba" Galerija Događanja 14. siječanj do 4. veljače 2011. Galerija je otvorena pon. - pet. 10 - 20h, sub. 10 - 13h

Pozivamo vas na otvorenje izložbe u petak 14. siječnja u 19h.

Leo Vukelić

"500-ta izložba"

Galerija Događanja

14. siječanj do 4. veljače 2011.

Galerija je otvorena pon. - pet. 10 - 20h, sub. 10 - 13h

Kulturni centar Peščenica

Ivanićgradska 41a

Tel: 23 03 122, 2319 419

Fax: 2317 354

galerija@kcpescenica.hr

www.kcpescenica.hr

Čuvajmo šume, ne printajte ovu poruku ako nije nužno.

500-ta IZLOŽBA

Multimedijalni umjetnik, scenograf i kostimograf Leo Vukelić svojim novim projektom propituje srž izložbene problematike s akcentom na različite mogućnosti postava izložbi suvremene umjetnosti. Za razliku od klasičnog principa izlaganja gdje se umjetnik predstavlja radovima koje je odabrao i postavio kustos, ovom izložbom autor čini inverziju te postavlja stvari obrnuto, tj. iz perspektive kustosa. Time zapravo prebacuje fokus interesa s izlaganog (umjetnička djela) na način izlaganja, čineći tako sam postav osnovnim konceptom cijelog rada. Ponukan idejom da se izložbe postavljaju uvijek na isti šablonizirani način koji pretpostavlja samo nekoliko mogućih varijanti s obzirom na ograničenja galerijskog prostora, (problem tzv. bijele kocke), autor intrigantno otvara niz pitanja koja se tiču odnosa umjetnik-kustos, ali i pitanja o značenju izložbe općenito, tj. o galerijskom sustavu u širem smislu. Umjetnik se pita kolika je uloga kustosa u dizajniranju izgleda izložbe, jer upravo su kustosi ti koji postavljaju umjetničke trendove i definiraju ukuse, ili postav može napraviti bilo tko. Je li kustos tiranin i apsolutni moćnik koji uzdiže jedne i nemilosrdno ‘’ruši’’ druge umjetnike, ili je samo kulturni radnik koji pokušava obaviti svoj posao najbolje što može?

Pokušavši naći odgovore na svoja pitanja, autor se stavlja u ulogu kustosa i iz novog diskursa nudi rješenja na 500 crteža rapidografom na papiru i u jednoj komodi kao ready-made objektu. Na njima razvija inscenacije mogućih izgleda budućih izložbi u najrazličitijim varijantama, od 'tradicionalnijih', jednostavnijih rješenja prema složenijim, 'progresivnijim' načinima, koji uključuju i postave na stropovima, podovima i uglovima galerije. Tri su crteža konkretizirana u 3-D makete smještene u ladicama komode, u kojima autor beskrupulozno koristi djela drugih umjetnika, poigravajući se s ''apsolutističkom'' moći koju u odabiru radova ima kustos. Komoda je ovdje običan uporabni predmet koji svojom svakodnevnom pojavom treba sugerirati jeftin stereotipan inventar izložbi, pri čemu izgled izložbe postaje važniji od samih izložbenih eksponata. I materijal komode referira se na materijal kojim je djelomice građen kontroverzni Muzej suvremene umjetnosti, čime se otvara još jedna razina rada s nizom novih iščitavanja.

Snažan utjecaj scenografskog razmišljanja jasno je vidljiv u mnogim crtežima, a pogotovo u maketama, budući da se autor već duže vrijeme uspješno bavi i tom granom umjetnosti. Efektna kadriranja nekih radova, kao i upečatljive inscenacije još više potvrđuje polivalentne interese ovog intrigantnog umjetnika koji scenografski promišlja svoj umjetnički rad. Prožimajući svoje različite umjetničke impulse, autor se nakon duže vremena izlaganja s pravom pita o samoj biti, smislu i postojanju izložbi.

Ivana Gabrić

komoda06mala