ALBERT EINSTEIN

Rođen: 14. ožujka 1879. u Ulmu u Njemačkoj
Umro: 18. travnja 1955. u Princetonu u američkoj državi New Jersey

 

Američki fizičar, njemačkog podrijetla, nobelovac Albert Einstein, koji je svojim objašnjenjima prirode otvorio novu znanstvenu revoluciju goleme vrijednosti, rođen je 14. ožujka 1879. godine u Ulmu, a umro je 18. travnja 1955. u Princetonu u američkoj državi New Jersey.

Sve do Einsteina materija i energija vrijedile su kao dvije posve različite pojave neovisne jedna o drugoj.

Kao materija vrijedila je sva tjelesna supstanca u svijetu, neovisna o veličini i o agregatnom stanju, a kao energija - sve one nematrijalne, netjelesne pojave kao što su svjetlost, toplina, magnetizam ili sposobnost za obavljanje rada nekog tijela ili pojave, na primjer elektricitet.

Sada nastupa Einstein i obara tu teoriju tvrdnjom da masa, dakle materija i energija, nisu dvije posve različite, već jedna te ista pojava koja se javlja na dva različita načina.

Masa i energija su jedno te isto, one su ekvivalentne. Jedno može prijeći u stanje drugoga. Količina mase odgovara količini energije.

Albert Einstein dao nam je onu čarobnu formulu koja utvrđuje računski omjer.

Energija je masa puta kvadrat brzine svjetlosti.

Masa se jednim svojim dijelom pretvara u energiju u nuklearnim centralama. Prema Einsteinu, kad bismo samo 56 kilograma neke tvari pretvorili u energiju dobili bismo ukupnu godišnju proizvodnju električne energije u cijelome svijetu. Nažalost znanost danas samo nazrijeva, ali nije u stanju masu posve pretvoriti u energiju.

Einsteinova posebna teorija relativnosti sinteza je duboke analize najosnovnijih koncepcija o prostoru i vremenu.

Einstein je trima dimenzijama prostora dodao novu, četvrtu dimenziju - vrijeme, i to je takozvani četverodimenzionalni sustav prostor-vrijeme.

U tom sustavu ne postoji apsolutna dužina, apsolutno vrijeme, apsolutni prostor.
Sve je relativno, jer po Einsteinu, tijelo koje se sve brže kreće teče kroz sve manje vrijeme.

Teoretski putnici u svemirskom brodu koji juri velikom brzinom, nakon 10 godina, pri povratku na Zemlju, zatekli bi stanje znatno starije: otac djeteta zatekao bi sina već poodmaklih godina, svoga vršnjaka.

Einstein je revolucionirao mnoge postojeće pojmove, a prirodne znanosti poveo je novim putovima - stoga je naše znanstveno doba - ustvari Einsteinovo doba.

 

Einstein kao dijete

Najranija poznata fotografija Alberta Einsteina

 Albert Einstein and Rabindranath Tagore

 

" Da nisam bio fizičar, bio bih vjerojatno glazbenik...glazba mi pruža najviše radosti u životu." (interview  u The Saturday Evening Post 1929)