Koralji...ljepota osuđena na propast

preuzeto s bloga: http://teutinaljubav.blog.hr/

Da ne filozoforam previše ovo je uvodni tekst sa stranice ri-reef:

Koraljni greben je najveća i najspektakularnija struktura stvorena od živih organizama. Iako izgledaju poput neuništivih, monumentalnih građevina, oni su tek krhak proizvod beskičmenjaka iz roda žarnjaka. Uz kišne šume, to je ujedno i najmnogovrsniji živući sistem na planetu. Posebnu kompleksnost reef-u daju mnogobrojni simbiotički odnosi i uzajamno nadopunjavanje različitih vrsta.

Barijera kao fenomen, nema svoju paralelu u prirodi jer je to jedinstven produkt simbioze biljaka (zooxanthela) i životinja (koralja). Upravo ta simbioza, a ne vrste pojedinačnih organizama, daju kao rezultat -koraljni greben. Koristeći samo sunčevu energiju i ugljični dioksid, uz pomoć simbioze nastaje jedinstveno mjesto za život. 

Najpoznatija koraljna barijera je Australski veliki greben s najvećom koncentracijom živih organizama na planetu. Proteže se na više od 2300 km duž sjeveroistočne obale Australije. Vidi se čak i sa Mjeseca.

Koliko zapravo znamo o koraljima? Siguran sam da je prva asocijacija pri spomenu koralja ogrlica od cvrenog jadranskog koralja ili ono što koraljem nazivamo a prodaje se kao suvenir južnih mora. A to je zapravo tek podloga koju su izgradili organizmi za vrijeme svoga rasta, skelet izgrađen od aragonita.

Koraljni je greben simbioza različitih vrsta…koralja, algi, riba i ostalih živih organizama koji nastanjuju greben. Stabilnost zajednice ovisi o svakoj pojedinoj vrsti.
Nestanak jedne vrste dovodi do poremečaja u ukupnoj zajednici.

Kao primjer navesti ću emisiju na Discoveryu koju sam nedavno gledao. Izlovom riba koje su na vrhu hranidbenog lanca poremetio se čitav sustav koraljnog grebena što je na kraju rezultiralo i odumiranjem koralja.
Svjetski oceani postaju sve kiseliji što je posljedica povećanja količine CO2 u atmosferi. To za posljedicu može imati razarajući utjecaj na morske organizme i koralje koji daju največi dio kisika koji udišemo.
Koralji su visoko osjetljivi na promjene uvjeta u kojima žive. Izuzetno su osjetljivi na promjenu saliniteta, kiselosti, temperature, zagađenosti, utjecaja čovjeka (uništavanje ribolovnim alatima, eksplozivima, sidrima, sakupljanjem, utjecajem na riblji fond…)

Znanstvenici predviđaju da bi do 2030 moglo biti uništeno preko 50% koraljnih grebena u svijetu kao posljedica globalnih promjena. Kao primjer navode koraljnu zajednicu u Panami koja je potpuno izumrla u samo 6 godina kao posljedica prekomjernog zagrijavanja 97/98 godine.

Lijevo: Koralji u fazi odumiranja... kako je ljepota varljiva

 

Upravo sam na službenoj stranici Great Barrier reef-a pročitao izviješće za siječanj: Temperatures have recently increased above the long-term average for reefs just north of Cairns, but accumulated stress levels remain below those known to cause coral bleaching (Bleaching je pojava blijeđenja koralja, kao ova na slici i vodi odumiranju. Radi se zapravo o odumiranju algi koje žive u simbiozi sa koraljem a bez kojih i koralj umire)

Dok i sami, Draga i ja, ne budemo u prilici plivati koraljnim grebenom (pustih li želja) posebno mi je zadovoljstvo posjetiti povremeno jedan od najljepših sobnih koraljnih akvarija u Hrvatskoj. Čitav jedan ekosustav pruža mi zadovoljstvo kao da upravo ronim koraljnim grebenom.

............................................................................Akvarij Pektor

Izvornici:
Najljepši hrvatski kućni koraljni akvarij (http://www.ri-reef.com/index.php)
Wikipedia (http://en.wikipedia.org/wiki/Coral )
The Habitable Planet (http://images.google.hr/ )
Biopact (http://images.google.hr/imgres?imgurl )