Tradicijska znanost kojom su obuhvaćena sva ezoterična znanja i prakse što se temelje na slovima, ne shvaćenim kao konvencionalni grafički znakovi, nego kao elementi (grč. stoi-heion znači „slovo" i „element"), simboli, značenjske energije, i to pojedinačno ili u kombinaciji s drugim slovima.

„Znanost o slovima (ilmul-huruf), pojmljena u njezinom višem smislu, jest spoznaja samog principa svih stvari kao vječnih esencija. U smislu, recimo, srednjem, ona je kozmogoni-ja. U krajnjem, najnižem smislu, ona je spoznaja vrlina irnena i brojeva utoliko što se njima izražava priroda svih bića."(R. Guenon, S.C, str. 209).

sveta pisma (egipatske hijeroglife, kineske ideograme, germanske rune, keltske ogame);

anđeoske abecede, tajna pisma, cehovske biljege;

hermeneutiku, naročito notariku i temuriju u Kabali;

simbolika slova (H. P. Blavatskv: ,,A. Prvo slovo svih alfabeta svijeta s izuzetkom vrlo malog broja... slovo je velike mistične snage...", Teozofski glosar, str. 9). 447

Gnosticizam (v. Abraksas);

Šijitstvo Ja'farove škole (VI. Imam, t 765), na osnovi slova kojima počinje 26 sura Kurana (npr: ..Elif, Lam, Mim. To je Knjiga...", 2:1-2);

Kabala poslije Sefer Yezirah (I, 1) koja pokazuje „trideset i dvije tajanstvene staze do Mudrosti...: deset sefirot belima i dvadeset i dva slova temelja [hebrejskog alfabeta]: tri majke [alef, mem, sin] i sedam dvostrukih i sedam prostih"; Z - kršćanska Kabala (npr. De Verbo mirifico J. Reuchlina, 1494. g. nastoji da „izađe... ezoterična moć svetih izreka"); - Okultizam.