YOGA

Sanskrtska riječ m. roda. Korijen yuj = svezati, upregnuti, staviti u jaram.

1) (širi smisao) Yoga.

Jedna od šest daršana („pogleda", „metafizičkih sustava" Hinduizma), uz Mimamsa, Vedanta, Sairikhva, Nyaya i Vaiše-šika sustave. Yoga je teistički sustav (vrhovni bog: fšvara). po-I u realistički sustav (svijet postoji, ali u zavisnosti o mišljenju) ... Yogu je u sustav pretočio Patanjali (Yogasutra. II. st. pr. n. e. ?).

B. L. Rcnou i J. Filliozat. Lliule classique. sv. II, E.F.E.O, 1953, str. 44-55; J. Varenne, Le Yoga et la tradition hindoue. izd. Denoel, 1973.

2) (uži smisao) yoga.

Rečena daršana kao inicijacijska praksa. Tehnika izbavljenja s ciljem „dokidanja stanja svijesti" (op, cit, I, 2) (točnije, dokidanja duhovne punine u korist spiritualne praznine) ..osmoročlanim" putem (spiritualnih i fizioloških vježbi) (II, 29);

peterostruko obuzdavanje: ne ubiti, ne lagati, ne krasti, ne živjeti bludno, ne stjecati (II, 30);

peterostruko pridržavanje: „čistoća, blaženstvo, askeza, izučavanje metafizike Yoge, trud da Bog postane motiv svakog djelovanja" (op. cit, II, 32);

asane (stavovi) (II, 46) (v. Usana);

disciplina daha, tj. disanja (II, 49) (v);

pratyahara (Eliadeov prijevod: „sposobnost oslobođenja osjetilne djelatnosti od obmana vanjskih stvari") (II, 54);

koncentracija (III, 1) (v);

meditacija (III, 2) (v);

samadhi (Eliadeov prijevod: „enstaza", v) (III, 3).

　

B. (tekst) Patanjali, Yoga-sQtra, prij. I. K. Taimni, izd. Adyar, 1980; engl. prij. s klasičnim komentarima J. H. Woodsa, Cambridge, U.S.A, 1914; (studija) M. Eliade, Le yoga. Immortaliti et liberte (1954), P. B. Payot, br. 120, 434 str.

3) (primijenjeni smisao) yoga (u množ).

Svako sredstvo postizanja izbavljenja u indijskoj kulturi.

U tom smislu moguće je razlikovati više vrsta yoga ovisno o sredstvima i ciljevima te u skladu s „uzlaznim redoslijedom spiritualne integracije" (J. Varenne, apud Maraboutov rječnik religija, 1974, str. 656):

I Psihosomatske yoge

hathayoga : tjelesne vježbe (na osnovi disanja)

rđjayoga : duševne vježbe

(Patanjalijeva kraljevska yoga)

kriyayoga : asketske vježbe

tantrayoga : vježbe živčane energije

II. Metafizičke yoge

jhdnayoga : spoznaja

bhaktiyoga : ljubav, odanost

karmanyoga : djelovanje

III. Yoge suptilnih energija

geometrijska yoga : crte i oblici (mandala)

kromatska yoga : boje

nada (ili lava) yoga : unutrašnji zvuk

mantra (ili japa) yoga : zvuk i ritam

swatšabdyoga : yoga riječi (poistovjećivanje s

unutrašnjim govorom).

U ovom smislu moguće je razlikovati i mnoštvo oblika yoge:

hinduistička, budistička, gjainska yoga,

kršćanska yoga (Hesihizam, prema A. Bloomu), taoistička yoga (prema Chang Chang-Yuanu).

B. Vivekananda, Les yogas pratiques: Karma, Bhakti, Rđja, prij, izd. A.
Michel, S.V. poene 3;Jnđna Yoga, prij, izd. A. Michel, S.V. poene 12; L. Fer-
rer, Etude et pratique du haiha-yoga, izd. Nizet, 1950-1958, u 4 sv; W.Y.
Evans-Wentz, Le Yoga tibttain et les doctrines secretes (tekstovi), prij, izd. A.
Maisonneuve, 1938, 365 str; A. Bloora, L'Hesychasme, Yoga chritien, apud
Yoga, ur. J. Masui, 1953, str. 177-195; (umjetnost) A. Mookerjee, L'artyoga, j*.
prij. s engl, Les Presses de la Connaissance, 1975, 207 str.