SVIJET
Lat. mundus poput grč. koouoc, znači „ukras, skladna cjelina svemira".
I. Opći smisao.
1) Univerzum, Svijet, Svemir.
„Sva spi ritualna i materijalna bića koja obitavaju u pregolemim nebesima i sačinjavaju kraljevstvo mnoštvenosti prostiru-ći se u zvijezdama, sferama, elementima, u njihovim tvorevinama [Kraljevstvima] i u čovjeku..." (Braća Čistoće, Rasprave, I, 2, na lat, neprevedeno).
2) oblast, svijet.
Svemir, univerzum, najčešće se dijeli na tri svijeta: osjetilni (materijalni), prijelazni (imaginarni) i umni (spiritualni) svijet, odnosno, na donji (Pakao), srednji (Zemlja) i gornji svijet (Nebo). Takvoj trojnoj podjeli korespondira podjela čovjeka (tijelo-duša-duh), društva (proizvodnja-upravljanje-vlast) (v. kasta). Kabalisti smatraju da postoje četiri svijeta: stvoreni, oblikovni, tvorbeni i emanirajući svijet.
3) kozmos, ova; svijet.
Ezoteristi razlikuju fizički svijet (sastavljen od Elemenata) i S tjelesni svijet (sastavljen od Kategorija: prostor, vrijeme, materija, oblik, život). II. Tehnički smisao.
1) mundus.
„Kružni opkop podijeljen na četiri dijela, slika kozmosa i u-zor ljudskog naselja, otvor podzemnog svijeta i točka dodira između Zemlje i čovjeka koji u nj baca grumenje zemlje i prvi-nu od svega što proizvede kao prinos podzemnim i oplodnim božanstvima". Svojstven Etrušćanima i Rimljanima, dio obreda pri osnivanju naselja.
„Kad se otvori mundus, to su se takoreći otvorila vrata tužnih podzemnih božanstava..." (Varon, navod apud Makrobi-je, Saturnalia, I, 16, 18).
B. H. Le Bonniec, U culte de Cires ć Rome, 1958, str. 175-184.
2) Svijet.
Karta XXI u Tarotu, simbol „uživanja, bogatstva, časti" s prikazom nage žene koja stoji na kruni i sa četiri tradicijama amblema judeokrišćanstva u uglovima (Čovjek, Orao, Lav, Bik) (Ez, 10,14; Otkr, 4,7).
3) Ljudski rod. Ljudi koji žive izvan Boga.
„Vas svijet ne može mrziti, a mene mrzi jer ja svjedočim o njemu da su mu djela zla." (Isus, apud Iv, 7,7).
bglavac
edin.kecanovic
vanessa
