STABLO
„Mislite na stablo... / Postanite slični stablu" (Zen pjesma Kin-touena iz Long-ya, 835-923. g, prij. P. Demićville, Hermes, sv. 7, izd. Minard, 1970.
I. Mitsko stablo.
1) Stablo života.
Simbol života (drveće urađa Ušćem, cvijećem, plodovima), poprište prirodnih ciklusa (smrt ujesen, rađanje sproljeća).
„Tada Jahve, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla - pogledu zamamljiva a dobra za hranu - i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla." (Post, 2, 9)
1') Stablo besmrtnosti.
Stablo života kao nepresušni životni sok, nadvladana smrt.
„O Adame, hoćeš li da te uputim do stabla vječnosti i do vlasti koja neće prestati?" (Kur'an, 20:120)
2) Svjetsko stablo.
Model kozmosa, živa slika svijeta, likovni ili obredni prikaz makrokozmosa, istodobno skrivenog i vidljivog, koji podnožjem dotiče Zemlju i Vodu, a vrhom Zrak i Vatru (Sunce), koji je trojan (korijenje - deblo - grane / pakao - zemlja - nebo) i si, ali i prikaz mikrokozmosa, čovjeka analognog svijetu.
„Poznajem devet svjetova, devet kraljevstava pod krošnjom Svjetskoga stabla, / Stabla mudro sazdanog Što seže sve do Zemljinih njedara... / Znam da ima jedan jasan, a zove se Yggdrasil. / Vrh mu stabla oplakuju bijele vodene pare..." (Pjesnička Edda, I: Voluspd).
2') Obrnuto stablo.
Svjetsko stablo, ali s korijenom okrenutim nebu, a granama prema tlu. Obrnuto stablo je ezoterični prikaz svijeta u svojstvu obrnute analogije. Tako primjerice Platon kaže o čovje-ku-mikrokozmosu: „nismo zemaljsko već nebesko bilje" (21-mej, 90a); Dante o svije tu-makro kozmosu kaže: „... Usred te su pete krošnje / stabla Što živi od vrška i plode / sveđ nosi i ne gubi lisne nošnje, / blaženi dusi, koji dok ne hode / u nebo, dolje bjehu slave jake /... (Dante, Božanska komedija, Raj, XVIII, 28-32; cf. Dante, Djela, sv. II. prij. M. Kombol i M. Maras, izd. Liber-Matica Hrvatska, Zagreb, 1976). („peta krošnja" je peto nebo, sfera Jupitera)
3) Srednje stablo
Prikaz Života i Svijeta, Stablo kao Os svijeta, središte i kozmički stožer. Srednje stablo, između ostalog, odgovara i središnjem stubu Sefirotskog stabla.
4) Stablo spoznaje
Udvojeno stablo (često istovjetno Stablu života posvećeni-ka, Adamovu stablu prije Pada), dvostruko stablo (podijeljeno na Dobro i Zlo).
„... ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan
u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!" (Post, 2, 17)
364 4') Stablo smrti
Stablo spoznaje kao odijeljenost života i spoznaje, spo-znavatelja i spoznatog, Dobra i Zla, kao zatvorenost puta u besmrtnost, u rajsko stanje (s onu stranu suprotnosti muško-žensko. u stanje suglasja sa životinjama, povezanosti i prisnosti s bogovima).
U Sefer-ha Žoharu spominje se Stablo smrti čije lišće Adamu služi kao odjeća poslije Pada.
„Znanje je stablo smrti." (W. Blake, Le Laocoon, 1818. g).
B. M. Eliade, T.H.R, str. 229-280; (ikonografija) R. Cook, L'arbre de vie, prij. s engl, izd. Seuil, 1974,128 str; (tekst) Ibn $ 'Arabi, L'arbre du monde, prij. s arap, izd. Les deux ocćans.
II. Zbiljsko stablo.
Sveto stablo je zbiljsko stablo smatrano svetim zbog svojih prirodnih svojstava ili veza s religijom ili magijom (Buddhin pipal).
B. Z. Mayani, L'arbre sacri et le rite de l'alliance chez les aniciens Simites, 1935; O. Viennot, nLe culte dc l'arbre dans l'Ihde ancienne", Annales du Mu-sie Cuimet, IX, 1954, str. 1-289.
edin.kecanovic
bglavac
