PRIRODA
1) (hermetizam) Prva materija, postojana i prvotna supstan čija svakog bića.
,,U tom slučaju, priroda biva začarana prirodom, sad je od nje pobijeđena, sad njome vlada..." (Bolos s Mendesa, navod apud Berthelot, prij. J. Bayet).
v. prva materija.
(metafizika) Okultno svojstvo i vrlina. U ovome slučaju, pojedina stvar je vrlina (ili vrline) prirode.
(fizika) Sva četiri Elementa i Četiri Kraljevstva.
(ontologija) Sve, Bitak. U Platona, priroda = Ideja.
5) (antropologija) Bit čovjeka.
„Čovjek je na Zemlji doseljenik, biće odrođeno od svoje
prirode koja je mnogo čišća." (Ekfant, Pitagorejac iz I. st).
V. Anthropos (savršeni), daimon, dvojnik, duh pomagač, Ja.
Napomena: Ovako različita značenja izvor su mnogih nenamjernih pomutnji u egzoterizmu, ali i istančanih analogija u e-zoterizmu. Npr. „Priroda uči prirodu kako pobijediti oganj." (M. Maier, Atala fugiens, 1618, prij, bibl. Medici, 1969).
B. (Grčka) A. Rivaud, Histoire dc la philosophie, sv. I, 1948, P. U. F; (Rim) A. Pellicier, 'Natura'. Žtude s6manlique et histoire du mol latin, P. U. F.
- Montpellier, 1968, 522 str; (Indija) S. N. Dasgupta, A historj ofindian philosophy, u 5 sv, 1922-1955, Cambridge U. P; (Kina) Fung Yu-Lan, A history of chinese philosophy, prij. na engl. D. Bodde, Princeton. 1952-1953, u 2 sv;
I.. Levy-Bruhl, Le surnatitrel et la nature dans la menlalite' primitive, izd. Alcan. 1931.
PRIRODNI ELEMENTI
v. Elementi.