Etimologija nejasna, možda iz koptskog pirimit = deseti dio.

Piramida je višestranično tijelo s osnovicom u obliku bilo koje vrste višekuta dok su joj pobočne stranice trokuti sa zajedničkim vrhom. Piramida je simbol sinteze: sve točke bridova ili stranica konvergiraju prema jednoj zajedničkoj točki vrha.

„Svaka je piramida sazdana na osnovici u obliku četvorine, simbola materije, oblika, simetrije, prilagodbe. Oblik svake od stranica je Trojni i simbolizira ideju, teoriju. (...) Cijela se Piramida sastoji od 4 i od 3, što će reći od 7, simbola saveza između Ideje i Znaka (...), ona je Ostvarenje." (Papus, 7". M. S. O, str. 978).

Piramide su spomenici koji gotovo uvijek sadrže i ezoterično značenje u vezi sa smrću ili inicijacijom, s iskonom ili spoznajom. Egipatske piramide su dojmljive građevine od kamena ili opeke, četverokutne osnovice i sa stranicama u obliku trokuta. Služile su kao grobnice faraona (od 2800. do 1600. g. pr. n. e), etiopskih vladara i njihovih nasljednika (od 750. g. pr. n. e. do IV. st. n. e). Piramida se pojavljivala u različitim povijesnim oblicima: pravokutna humka od pijeska nad egipatskim grobovima iz preddinastijskog razdoblja, humka prevučena opekom, s kapelom i posvećena istaknutim ličnostima: mastaba: stepenasta piramida od grubo tesanog kamena s unutrašnjom humkom (Saqqara), piramida ravnih stranica (Keops), piramida s osnovicom u obliku romba (Snofru). U Americi pretkolumbijskog doba, piramida se pojavljuje kao stepenasta zgrada s više stepeništa i sa svetištem na vrhu. Gradili su ih Huaxteki, Mave i Azteki od IV. do XVI. st. Najpoznatije su piramide u Teotihuacanu (Mjesečeva i Sunčeva piramida) i Chichen Itzi (El Castillo, 987).

B. I. E. S. Edwards, Les pyramides d'Egypte (1947), prij, izd. Tallandier, 1981.