PANTEIZAM
Et: grč. ndv = sve; bzdc, = bog.
I. Filozofija
1) Doktrina temeljena na stavu da su Bog i svijet jedan, nedjeljivi i nerazlučivi bitak. U tom smislu govorimo o naturali-stičkom panteizmu, a njegove ćemo zastupnike naći kako medu egzoteristima (neki od stoika, Diderot), tako i medu ezote-ristima (neki od Stoika, primjerice Posejdonije).
B. (tekstovi) Les Stoiciens. Textes choisis par Jean Brun, P. U. F, Grands textes, 1957,192 str; (studije) G. Thery, Autourdu dćcretde 1210, sv. I: David de Dinant, itude de son panthiisme matirialiste, izd. Vrin, 1925.
2) Doktrina temeljena na stavu da je razlika između Boga i svijeta jednaka razlici između cjeline i njezinih dijelova. Zastupnike takvog panteizma, Panteizma, naći ćemo i medu egzoteristima (Spinoza) i medu ezoteristima (Plotin).
„Bog je formalni uzrok svega što jest" (Begini) (cf. G. van Bever, Les beguinages, izd. Cercle d'art, Bruxelles, 1943).
B. L. Capelle. Autour du dicret de 1210, sv. III: Amaury de Bene, ćtudesur son panthiisme formel, izd. Vrin, 1932; Al. Koyrć, Mystiques, spirituels, alchi-mistes du XVt s. allemand (1955). bibl. Idćes. br. 233, 1971.
II. Povijest.
1) Pučki panteizam.
Pokret nastao u XIII. st, prisutan sve do doba reformizma (1520. g) u čije nazore možemo ubrojiti: poricanje pojma zla, pobijanje postojanja individualne duše poslije smrti, nevjerovanje u božje objave, poistovjećivanje Boga i svijeta, ljudske duše i božanske supstancije.
Razdoblja: a) XIII. st: David de Dinant, Amaurv de Bene, valdenzi, Ortlieb de Strasbourg; b) XIV. i XV. st: begardi i begini (begine)*, Braća i Sestre Slobodnog Duha, Maister Ec-khart, Ljudi od Razuma, adamiti; XVI. st: libertini-spirituali-sti, anabaptisti, Henri Nicolas. (Zajednička crta spomenutih laičkih vjerskih udruženja je prihvaćanje života po samosvojnim vjerskim pravilima, ali bez polaganja zavjeta.)*
B. A. Jundt. Histoire du panthiisme populaire au Moyen Age et au XVI' s, 1875. 310 str.
2) Mistični panteizam.
Svjetonazor što u svim stvarima traži trag i prisutnost Boga.
Mističnim panteistima možemo smatrati i neke pjesnike (Goethe?) te pojedine mislioce (Maister Eckhart?).
,,I prepozna Boga u svim stvorenjima, čak i u biljkama i travi u polju. Vidjeh da On jest, i kako On jest, i što je Njegova volja." (J. Bohme, Aurora).
B. R. Avrault, La genese du romantisme allemand, 1961.
edin.kecanovic
bglavac
