NATURIZAM
1) (povijest religije) Naturizam je kult prirode i njezinih dijelova, npr. rijeka u Perzijanaca, bika Apisa u Egipćana (He-rodot, I, 138; III, 23). Naime, u tom se smislu ne može zapravo govoriti o naturizmu jer su stvari uzete kao znakovi, a ne kao idoli, one nisu predmet obožavanja nego sakralizacije: Apis simbolizira plodnost i korespondira Ptahu (bogu stvoritelju u memfiskoj teologiji).
2) (antropologija) Naturizam je teorija F. Maxa Mullera
(Essay on comparative mythology, 1856) i njegovih učenika
H (A. Kuhn, 1859, W. Cox, 1867, E. Burnouf, 1872) što porijeklo religije i mitova nalazi u personificiranju i obožavanju velikih prirodnih sila ili zastrašujućih prirodnih pojava, npr. oluja, munje, noći, vatre.
B. A. Lang, Magic and religion, London. 1901.
3) (hermeneutika) Naturizam kao alegorijska cgzegcza mi
tove nastoji svesti na fizičko ili kozmologijsko objašnjenje.
Npr. Eol i njegovo dvanaestoro djece predstavljaju godinu i
dvanaest mjeseci.
Prvi zastupnik takve metode tumačenja mitova bio je Tea-gen (525. g. pr. n. e, navod apud Porfirije, Scholium Ilijadi, XX, 67). Sto se pak tiče ezoterista, John Dee (1527-1603) poistovjećuje život Isusa s mitom o Suncu (Monas hieroglyphica, 1564, prij. na franc. 1925), a Court de Gebelin (Primitivnisvijet, 1773) u Saturnu vidi alegoriju poljoprivrede. Dakle naturizam je ovdje više alegorijska nego simbolička metoda.
v. alegorizam, hermeneutika, simbolizam.
4) (moral) Nazor ili doktrina o „povratku prirodi", tj. pro-
povjedanje nudizma, življenja na otvorenom, uzimanja pri
rodne hrane i si.
Ova, prilično naivna etika može imati i ezoterični smisao: ukoliko se n u dizani doživljava kao vraćanje prvobitnom stanju čovjeka i svijeta, ako uzimanje prirodne hrane ima za cilj upijanje suptilnih energija, kad življenje pod vedrim nebom podrazumijeva mišljenje u punoj svjetlosti. Takav su naturizam podržavale sekte Slobodnog Duha (XIII. do XV. si), a na isti način i danas žive pojedine zajednice hinduističkih, budističkih i lamaističkih vjernika.
B. J. de Marauette, La pratiaue du naturismc (1935). izd. Panharmonie. 1965.
edin.kecanovic
bglavac
