MASONSTVO, SLOBODNO ZIDARSTVO (Framasonstvo)

I. Tajno društvo: Slobodni Zidari.

Red koji se ponekad smatra inicijacijskom organizacijom, a ponekad „navlastito filantropskom, filozofskom i naprednom ustanovom" (tako se deklarira red Velikog Istoka Francuske). Konstante Slobodnog Zidarstva su: legenda o jeruzalemskom Hramu (Prva knjiga kraljeva, 5-10), simbolika graditeljskog alata (naročito trokut i šestar), obred triju stupnjeva (Pripravnik, Kalfa, Majstor (najkasnije od 1711. g)), tajna, znakovi.

Razvojne etape:

a) legendarno S.-.Z.-.: Salomon i gradnja Hrama, kolegiji Nume Pompilija, Pitagora i njegov simbolizam;

b) radno S.-.Z.-. (zanatsko) (prvi pisani dokument potječe iz 1283. g): gradnja katedrala (1050. e. do 1350. g) i dvoraca:

c) S.-.Z.-. primanja (od 1600. g. u Škotskoj): u lože se primaju i nezidari („zidari-plemići");

d) spekulativno S.-.Z.-. (24. lipnja 1717. g): Andersonovi Statuti 1723. g, biblizam; d) S.-.Z.-. visokih činova (Ramsavcva Rasprava 1737. g. (?)): pojavljivanje velikog broja činova (1801. g. ima ih 33), složeni simboli;

f) posvjetovljenje (od 1865. g): uključivanje u politiku, odbijanje Velikog Graditelja Svemira za prijem u red Velikog Istoka Francuske 1877. godine.

Najznačajniji Masoni-ezoteristi su:

a) Martines de Pasqually 247 i red Izabranih Vitezova Zidara Graditelja Svemira (1761. g)

b) K. von Hund i Stroga Bratovština Hrama (1756. g);

c) J. B. V/illermoz i Sustav Vitezova Dobrotvora Svetog Grada (1778. g);

d) Joseph de Maistre, Sjećanje na vojvodu od Brunswicka, 1782, pon. izd. 1926;

e) Z. Werner, Kći Doline, na njem, 18U3-1804; 0 O. Wirth, okultist i simbolist, umro 1941. g; g) R. Gućnon, Studije o kompanjonaži i slobodnom zidarstvu,

　

　

posthumno, 1965; h) R. Amadou (npr. Travaux de Villard de
Honnecourt, sv. XI, 1974, Neuillv).
m v. Inicijacijski stupanj, Kalfa, kršćanski ezoterizam, Maj-

stor, Martinizam, tajno društvo.

B. P. Naudon, La Franc-Magonnerie (1963), P. U. F, Q. S. J?, br. 1061; J. Palou, La Franc-Magonnerie (1964), P. B. Payot, br. 65. 349 str; L. Guinet, Zacharias Werner etl'ćsotćrisme maconnique, izd. Mouton, 1962; (ikonografija) E. J. Lindner, L'art roval Mustri, trojezično izd. Graz, Austrija, 1976, 284 str.

II. Sustav: Masonstvo.

„Masonstvom" se naziva redoslijed činova ili temeljno o-predjeljenie u sustavu masonskog simbolizma. Masoni sami razlikuju: Plavo masonstvo (M. triju prvobitnih stupnjeva: Pripravnik, Kalfa, Majstor), Crveno masonstvo. Crno masonstvo (činovi od 19. do 30. u Starom Škotskom Obredu Primanja), Bijelo masonstvo (činovi 31, 32, 33); Templarsko masonstvo. Rozikrucijansko masonstvo, Hermetično masonstvo, E-gipatsko masonstvo...