HUEROGLIF
„Protumačiti hijeroglif" (Ritual Modernog Reda Hrama, 1804. g. Fabrć Palaprat).
Et: grč. lepćg = svet; yv
1) (u antici) Hijeroglifi su pismeni znakovi starih Egipćana koji su inače poznavali tri pisma: a) hijeroglifsko (oko 800 znakova korištenih u klesanim zapisima od 3200. g. pr. n. e. do 394. g. n. e); b) hijeratsko (od 3100. do 700. g. pr. n. e); c) de-motsko (od VII. st. pr. n. e). Sva tri pisma, naročito hijeroglifsko, posjeduju tri vrijednosti: „slikovnu vrijednost (znak „lav" znači lav) [piktogram]; ideografsku [vrijednost] (znak ,čovjek koji pleše' znači radost i si) ili fonetsku [vrijednost] (jedan znak predstavlja dva ili tri suglasnika)." (Petit Robert, Rječnik francuskog jezika) Klement Aleksandrijski, a tako i ezoteristi (A. Kircher, Court de Gebelin i dr) smatraju da su
egipatska pismena „djelomice simbolična i daju spiritualnu poduku" u zamagljenim pojmovima (Stromata, pogl. V, 4, 19-20).
B. P. Marestaing. Les icritures igyptiennes de l'Antiquiti classique, 1913 (povijesna studija); Enel, La langue sacrie, 1968 (ezoteristička studija).
2) (obnovljeni smisao) Hijeroglif = tajno pismo (Bolzani,
Hieroglyphica, 1556. g), a navlastito: nedešifrirani istočnjački
ideogram ili grafička kompozicija.
Mutus Liber, alkemijska rasprava objavljena 1677. g. sama za sebe kaže da je „Nijema Knjiga koja ipak predstavlja cijelu Mudrost u hijeroglifskim likovima i posvećena [je] Milosrdnom Bogu triput najboljem i najvećem [ne aludira se na kršćansko Trojstvo, nego na Hermesa Trismegistosa] i upućena je samo sinovima umijeća [kraljevskog: alkemiji], a njezin je pisac [mističnim] imenom Altus." (izd. J. J. Pauvert, 1967).
B. G. P. Valeriano Bolzani, Hieroglyphica (1556), prij. P. Frellon, Lyon, 1615, 807 str.
3) (moderni smisao) Okultni znak ili simbol.
„Sve je hijeroglif. Mi znamo da su simboli opskurni samo
donekle, što će reći, ovisno o čistoći, dobrohotnosti ili pripad-noj vidovitosti duša" piše primjerice Baudelaire (Romantička umjetnost) pod utjecajem Swedenborga.
B. L. Benoist, Signes, symboles et myihes, P.U.F, Q.S.J? br. 1605 (genono-vac).