SUFIZAM
Rjje£ je izvedena iz arapskog tasawwuf (oko 750. g), a ova iz sOf = vuna (prvi Sufiji nosili su halje od gruba sukna ili kostrijeti opasane uzetom). Okultna e-timologija: sofia (grč. = mudrost). ,
Osoba koja se bavi Sufizmom naziva se sdfi (množ. su-ffyah).
Sufizam je (uz Sijitstvo) ogranak islamskog ezoterizma i ini-cijatike sa samosvojnim obilježjima:
s obzirom na ideje, naglašava se: Jedinstvo i Ljubav prema Bogu, ezoterični (bđtin) i hermeneutički (ta'wtf) smisao, Imami, bezgrešnost Proroka;
što se tiče obreda, ističu se: Duhovni Učitelj (šejh), bratstvo (tar(qa), uzdanje u Allaha, siromaštvo (ontološka bijeda), doživljaj UzaŠašća (mi'rčj) Proroka, kult svetaca, ples (derviši), interiorizacija obreda (npr. Ka'ba = božanska Prisutnost u srcu), smrt Ja, dhikr, meditacija.
Valja razlikovati:
- sunitski (al-Muh&sibt, t 857), šijitski (S. Havdar Amoli,
XIV, st), mješoviti (Bektas) Sufizam;
— - arapski (a 1-Haliaj), perzijski (Riimi), malajsko-indoneziiski (H. Fansuri, XVI, st), crnoafrički (Amadou Bamba, 11927), indijski (ahmadiyye, 1890), berberski (Abu Ya'za Yšlannur, t 1177) Sufizam;
-sufijsku školu Jedinstva Svjedočenja (a .-Simnani, al*Haliaj: Bog svjedoči sam o sebi kroz Misteriju u srcu Sufija; između transcendentnog i jedinog Boga i Sufija je Ljubav; mistično sjedinjenje je silazak i postojanost Allaha; stvaranje je odraz arhetipa u kozmosu, a njihovo krajnje viđenje pripada Bogu); školu Jedinstva Postojanja (Ibn 'Arabf, Jili: svijet je teofani- s ja; duh je emanacija božanske Biti; zbilja je jedna, mnoštve-nost je odslik jedinstvenog; mistično sjedinjenje je ostvarivanje supstancijalne jedinstvenosti s AMahom; arhetipi, vidovi Imena i Atributa Boga postoje u mogućnosti u božanskom Umu).
Razdoblja:
a) Prorok (570. g.? do 632. g), neki Pratioci (Abu 1-DardS'
b) pokajnici i žalovatelji, deklamatori i propovjednici;
c) škola iz Basre, (Rabi'a, t 801), škola iz Kufe;
d) u-mjerenjačka škola (al-Muhasibi, 781-857), ekstremistička škola (al-Hallaj, 857. ? do 992. g)% e) Ibn 'Arabf (t 782. g) i dr.
„Ibn al-Jalla je rekao: 'Sufizam je bit bez oblika' ... A 'Ali ibn Bundar al-Sayrafi iz Nishapura je rekao: 'Sufizam jest u tome što sufi nikad ne razmatra ono što je izvan njega, nego ono što je u njemu, na sve gleda kao da pripada Bogu" (al-Hujwiri, XI, str. Kashf al-Mahjub [Razotkrivanje zaljubljenih], prij. s perzijskog na engl. R. A. Nicholson, izd. Luzac, London, 1911, str. 30).
B. (studije) M. Molć, Les mystiques musuimans, P.U.F, 1965; (tekstovi) Eva de Vitray-Meyerovitch, Anthologie du soufisme, izd. Sindbad, 1978, 363 str; T. Burckhan.lt, Introduction aux doctrines isotiriques de l'Islam, izd. Der-vy-Livres, 1959, 185 str (s gledišta ezoterizma).
SUGLASJE (konkordandja)
1) Korespondencija na kulturnoj (ne na prirodnoj) razini, slaganje ideja, doktrina, obreda, praksa ... različitog porijekla i ustrojstva: ista vrijednost u različitom obliku.
„Graal, ... trokut s vrhom okrenutim nadolje [susrećemo] u istom značenju u nekim yantrama ili geometrijskim simbolima u Indiji, ... na Istoku (...) lotos, drugačiji simbolički ekvivalent kupe, ... Mjesečev srp... Nije li činjenica da posvuda nalazimo takva suglasja i više od pukog nagovještaja o postoja- _^_L nju prvobitne tradicije?" (R. Gućnon? S.F.S.S. str. 42-45).
v. ezoterozofija, tradicijska metoda.
SUPTILAN
Suptilno je ono što je s gledišta spoznaje gotovo ih posve nedostupno uobičajenim sredstvima (osjetilima, razumu ili znanju), a s gledišta bitka, odnosi se na u manjoj mjeri mate-Hj rijalne, finije energije nego što su fizičke (mehanička, S električna, kemijska energija).
„Blago i s krajnjom prilježnošću odijelit ćeš Zemlju od Ognja, suptilno od teškog..." (Smaragdnaploča, hermetični tekst). Npr: Eter, suptilno tijelo.
V. energija, kozmički tokovi, kvalitet, kvintesencija mana, okultan, suptilno tijelo, tijelo, vječno tijelo, vrlina.
R. ezoteričan (odnosi se prvenstveno na doktrine), nevidljiv, metapsihički, okultan (vanjske oznake, a ne svojstva), spiritualan (podrazumijeva odijeljenost od materijalnog).
B. J. Car dan, De suh ti li tate (1551), prij. 1578.
SUPTILNA ANATOMIJA
V. suptilna fiziologija.
edin.kecanovic
bglavac
