SUDBINA
Pojam se na Zapadu prvi put pojavljuje u Homera. Grč. aloa (cf. W. C. Greene, Moira: Fate, Good and Evil in Greek 9 thought, Cambridge, S.A.D, 1944)
1) FATUM (od lat. fari = reći). Fatum je ono što je rečeno, što se može predskazati, dakle, što neizbježno predstoji, bilo kao tragedija, bilo kao providnost. Pojedinačnu sudbinu Grci
nazivaju uoioa, a opću Eiuaojićvn.
„To, Asklepije, što mi nazivamo Heimarmine, to je nužnost što upravlja sveopćim tokom događaja i međusobno ih povezuje u neprekinuti lanac." (C.H, sv. II, str. 349-350)
Opreka: sloboda volje.
2) FORTUNA (Tvxf)- Fortuna je slučaj, dobar ili loš, sazdan na nepredvidljivostima što zapliću i raspliću sudbinu ljudi i društva.
„Okrećući se nagore, Kotač Sreće far kan a X u Tarotu] povlači za sobom Hermanubisa koji drži Merkurov kaducej, a nadolje, tifonsko čudovište naoružano trozubom. To simboli žira, s jedne strane sve dobročiniteljske i konstruktivne energije što pomažu rast pojedinca i potiču njegovo životno zračenje, a s druge strane, sve činitelje razaranja kojima živo biće mora odolijevati." (O. Wirth, Le Tarot des imagiers du Moyen Age, izd. Tchou, 1966, str. 170-171) (prvo izd. 1927)
Opreka: Providnost.
v. karman, Kotač Sreće.
3) PROVIDNOST (V)
B. R. Boyer, La retigion des anciens Scandinaves, izd. Payot, 1981 („skandinavska" Sudbina).
v. fatalizam, Providnost.
bglavac
edin.kecanovic
vanessa
