STEGANOGRAFIJA
Et: orevavćg = pokriven, skriven; yQ6x^a — pisati.
Ne tajno (u uobičajenom smislu „zatajivanja"), nego okultno pismo, i to po tome što primjenjuje postupke što počivaju na ezoteričnim osnovama te zbog toga što mu je cilj inicijacija onoga koji kodira, kao i onoga koji dekodira.
Kriptografija je egzoteričan, a steganografija ezoteričan pojam.
Stega nografi ja se vezuje uz ime Ivana Tri tem a koji je napisao knjigu Steganografija ili umijeće obznanjivanja vlastite volje onima koji su odsutni, zahvaljujući tajnom pismu (1499,1. izd. 1606, na latinskom, neprevedeno). Prvi ključ: „zamjenjivanje samoglasnika suglasnicima u nekim riječima: A = b, E = c, ... dakle, Trithšme = Trdthcmc. Drugi ključ: prva i posli-jednja riječ poruke izuzimaju se, u obzir se uzimaju parne riječi, a u svakoj se pak riječi u obzir uzimaju samo parna slova. Primjerice, poruka aceo atsrhiat psalr chaetmce ulgp postaje atsrhiat psalr chaetmce, zatim atsrhiat chaetmce, te konačno Trithćme.
B. (o Tritemu) P. Chacornac, Grandeur et advente de Jean Tritheme, izd. Traditionnclles, 1963; (o kriptografiji) A. Muller, Les icritures secretes, P.U.F, Q.S.J. br. 116; J. G. Fćvrier, Historie de l'ećriture, izd. Payot, 1948, str. 588-591.