MISTERIJA
Iz grčkog korijena ivc, = tišina, šutnja.
I. Misterija, Tajna.
1) ,,U najizravnijem smislu, (...) misterija je ono o čemu se
ne smije govoriti, o ćemu je bolje šutjeti, odnosno, ono što je zabranjeno javno pokazivati." (R. Guenon, Zapažanja o inici-~~ jaciji, str. 125).
„Drugo značenje riječi 'misterija' (...) jest ono što se mora primiti šuteći, o čemu se ne smije raspravljati." (op. cit, str. 126).
„Konačno, postoji i treće, od svili najdublje značenje, a po njemu, misterija je navlastito neizrecivo, ono Sto se samo može kontemplirati bez riječi." {op. cit, str. 127).
„To je misterija filozofa, i upravo zbog nje su naši oci tražili da se zakunemo da je nećemo otkriti niti širiti jer ona posjeduje božansku izuzetnost i božansku snagu." (Kori Kćsmou, yYl hermetička knjiga, prij. A. J. Festugiere, R.H.T).
II. Misterije.
„O, odista svete Misterije..." (Klement Aleksandrijski, Protreptica, XII, 119).
Misterije su tajne ceremonije posvećenja (inicijacije). To mogu biti liturgijske drame, usmena otkrovenja ili izlaganje hiera, a sve to opisuje smrt i simbolično uskrsnuće boga, boginje, božanstva plodnosti ili heroja. Sve Misterije imaju isti cilj: ostvariti sreću na drugome svijetu, višem od ovoga, služe se jednakim sredstvima: inicijacijom i imaju isti simbolizam: vegetacijski ciklus.
„Na ovom jezeru [Sais] se noću prikazuju njegova [Oziriso-va] stradanja, i Egipćani to zovu misterije. Znam dobro kako se sve to obavlja, ali o tome neću da govorim." (Herodot, II, 171).
S inicijacijskog gledišta razlikujemo:
MALE MISTERIJE koje donose duševnu obnovu,
VELIKE MISTERIJE koje donose spiritualnu obnovu.
Klement Aleksandrijski kaže: „Misterije u Grka počinju obredima pročišćenja, slično kao u Barbara kupanjem. Zatim se održavaju male misterije čija je svrha da pouče i priprave za ono što slijedi, a potom velike misterije koje se tiču cjeline stvari. Nakon toga ne preostaje više ništa za učenje, nego samo kontemplacija i razumijevanje prirode i zbilje." (Stroma-ta, V, pogl. 11, 70). S povijesnog gledišta razlikujemo:
Misterije antičkog Bliskog Istoka (npr. Ozirisove u Egiptu, Tamuzove u Sumeraca, Kibeline i Atisove u Frigiji),
j»rčke Misterije (npr. u Eleuzini, Samotraci, Dionizijstvo, Orfizam),
helenističke i rimske Misterije (preuzete od Grka i Egipćana: Serapisove, Anubisove, "Izidine, Ozirisove, Horu-sove; od Frigijaca: Kibeline i Atisove, Sabazijeve, M§- 259 Belloneove; od Sirijaca: Atargatisove, Adonisove, Mar-nasove, Baalove u Damasku, Belove u Palmvri, Jupiter-Dolihemove; od Iranaca: Mitrine).
III. misterija, otajstvo.
1) (kršćanstvo) Kršćanski teolozi riječ „misterija" upotrebljavaju za označavanje objavljene dogme u koju valja vjerovati, ali je nije moguće razumjeti zbog njezine uzvišenosti (a ne zbog namjernog okultiranja kao npr. u zagonetki, složenosti slično npr. problemu ili zbog njezine ezoteričnosti kao u Misterijama II). To su Utjelovljenje, Pričest, Krštenje, „tajne kraljevstva nebeskog" (A/f, 13, 11) u vezi s nebeskom hijerarhijom, Kraljevstvom Božjim na zemlji i u srcima.
B. R. Steiner, Le mystire chretien et les mysteres antiques, prij; A. Loisy, Les mysteres paiens et le mystire chrćtien, II. izd, 1930. (I. izd. 1914).
2) (kazalište) U srednjem vijeku, misterija je bila kazališni
prikaz Isusova rođenja i uskrsnuća ih prizora iz života Isusa i
svetaca.
„Zaradi etimologijske točnosti, valjalo bi pisati 'misteres' (umjesto mystires)* jer je riječ izvedena iz latinskog ministe-rium što znači služba ili funkcija." (R. Gućnon, op. cit, str. 190).
3) (filozofija) Misterija je ili skriveno značenje nekog sim
bola, ili simbol s okultnim značenjem.
„Što se tiče tajanstvenog značenja sedam zvijezda... koje si vidio u mojoj desnici i sedam svijećnjaka, sedam zvijezda anđeli su sedam crkava, a sedam svijećnjaka sedam je crkava." {Ivan, Otkr, 1, 20).
4) (obični smisao) U svakodnevnom govoru, „misterija" je
sinonim za zagonetku, tajnu.
edin.kecanovic
bglavac
