HERMETIZAM
Iz „Hermes", grčki bog (Tot u Egiptu, Merkur u Rimu).
I. Hermetizam je u strogom smislu Hermesova Doktrina, to su sva djela i tekstovi što se pojavljuju kao otkrovenje Hermesa Trismegistosa (Hermesa „Triput velikoga"), boga izumitelja svih umijeća i znanosti, ali nadasve tvorca pisma i stvoritelja riječi, govora. U Hermetizmu nema niti svećenstva niti kulta, sakramenata i si.
1) Hermetizam u pravom smislu nazivamo Egipatskim her-metizmom, odnosno helenističkim, grčko-egipatskim, a čine ga učenja što su ih grčki ili egipatski svećenici zapisivali u Egiptu, na grčkome jeziku. Egipatski se hermetizam dijeli na dvije struje, na popularni i znanstveni Hermetizam. Popularni H. (od III. st. pr. n. e. do III. st. n. e) čine astrološki, magijski, alkemijski i medicinski tekstovi čijem je poznavanju najviše doprinio A. J. Festugiere (La rćvelation d'Hermšs Tri-smćgiste, sv. 1,1944; pon. izd. J981, Belles Lettres). Najvažniji predstavnici popularnog H. su Bolos s Mendesa (200. g. pr. n. e) i Zosim iz Panopolisa (kraj III. st). Znanstveni H. (od I. do III. st) čine Corpus Hermeticum, Asclepius na latinskom jeziku i Stobejevi hermetični ulomci. Sve je te tekstove preveo A.J. Festugiere (Corpus Hermeticum, Les Belles Lettres, u 4 sv, 1945-1954); Znanstveni se Hermetizam i sam dijeli u dvije škole. Jedna je optimistička i monistička (rasprave V, VIII. i IX), vjeruje da je svijet lijep i dobar i preporučuje kontemplaciju svijeta da bi se doseglo Boga. Druga je pesimistička i dualistička (rasprave I, IV, VI, VII. i XIII) i drži da je svijet zao, da ga je stvorio Demijurg, a ne Bog te da se stoga treba osloboditi materije kako bi se čovjek uzdigao do Jednoga. Herroe-tisti su posvećenici. Iz Egipatskog hermetizma proizašli su svi ostali oblici Hermetizma.
B. A. J. Festugiere, Hermetisme ei mystique pai'cnne, 1967, izd. Aubier-
Montaigne, 336 str; (umjetnost) J. Carcopino, De Pythagorel aux Apotres,
148 izd. Flammarion, 1956, str. 332-376.
2) Arapski hermetizam razvili su Sabejci iz Harrana (Ibn Ourrah, t 901, g), Šijiti, Sufiji, Filozofi (Suhrawardi iz Alepa, t 1191. g), praktičari okultnih znanosti (Jabir Ibn Hayyan, t 776. g). Ti mislioci Hermesa smatraju velikim otkrivačem ezoteričnih doktrina, Boga smatraju neizrecivim, drže da je svemir jedinstven dokazujući to teorijom korespondencija. Arapi Hermesa često poistovjećuju s Idrisom.
B. J. Ruska, Tabula Smaragdina, Heidelberg, 1926. 368 str.
3) Evropski hermetizam možemo poistovjetiti s filozofijom alkemije, odnosno Hermesovom doktrinom, teorijom minera- /j la, biljaka i planeta, s umijećem alkemijskih operacija i spekulacijama o Kamenu mudrosti i prirodi.
B. J. Evola, La tradition hermetique (1931), prij. s tal. izd. Editions Tradi-tionnelles, 1961.
U širem smislu, hermetizmom nazivamo svako učenje što, premda .možda ne nalaže štovanje Hermesa ili se ne odnosi prvenstveno na alkemiju, podržava slične ideje (astralni fatalizam, kozmičke korespondencije, neizrecivost boga, spi-ritualna inicijacija...). U tom smislu, medu zastupnike Hermetizma možemo ubrojiti Hildegarde de Bingen, Arnaulda de Villeneuvea, Marsilia Ficina, Roscelina, Paracelsusa, Weige-la, Fludda, Kirchbergera, Eckhartshausena i druge. Točnije, hermetizam je okultna znanost, kozmologija, misaoni sustav za izučavanje prirode, Elemenata, Kvaliteta, Vrlina...
Hermetizmom nazivamo i hermeneutičku školu koja u antičkom pjesništvu, u raznim mitovima i zagonetnim umjetničkim djelima pronalazi alegorijske prikaze alkemije, spagiri-je ili Hermetizma. Spomenimo samo neke od predstavnika: Burgravius (1612. g), M. Maier, A. J. Pernetv (1786. g), Ful-canelli, Canseliet. „Sije se materijalno tijelo, a uskrsava u spi-ritualnom tijelu.' U alkemijskom smislu, to bi značilo da Ma-teria Prima, uprljana zemaljskim, sublimira i isparavanjem tvori ,fluidno' tijelo..." (Kamala-Jnana, Dictionnaire de phi-losophie alchimique, 1961, str. 3, Argenton).
IV. Nakraj u pod „hermetizmom", tj. „hermetičnošću" po
drazumijevamo i ezoteričnost pojedinog teksta, djela, riječi,
radnje, odnosno njihov okultni smisao što zahtijeva herme-
neutiku.
v. disciplina arkane, ezoterizam, misterija, okultiranje, tajna.
edin.kecanovic
bglavac
