ALAT proizveden 1. travnja nosi,kako se tvrdilo, svima nesreću. —>Nesretni dani.

NESRETNI DANI

Dani kad mjesec ide u manjak slovili su kao nesretni. K tome su pridolazili - uz regionalne razlike - parni i neparni dani u mjesecu, pri čemu su se pretežno neparni smatrali nesretnima. Osobito su nesretni navodno bili datumi koji su sadržavali broj sedam: 7,17. i 27 . svakog mjeseca, ali najviše baš 7. kao i 28, budući da je djeljiv sa sedam, a naravno i 13. Od dana u tjednu najčešće su se nesretnima smatrali ponedjeljak, srijeda i petak, a osim toga osobito Pepelnica i Veliki petak. Kršćanska je tradicija učinila nesretnim danima posljednji ponedjeljak u travnju, jer je navodno tog dana Kain ubio Abela, prvi ponedjeljak u kolovozu, kada su navodno razoreni gradovi Sodoma i Gomora i zadnji ponedjeljak u studenom, koji se smatrao rođendanom Jude Iskariota. Ali ti datumi, a s njima i nesretni dani, nisu jedinstveno prihvaćeni. Prema drugim verzijama npr. 1. travnja slovi kao Judin rođendan, a povremeno i kao dan kada se objesio ili kad je navodno đavo protjeran iz neba. U vezi s tim posljednjim događajem spominje se i 1. 08.. Kao dan razaranja Sodome i Gomore poznati je i 1. 12. Svi su ti dani u pojedinim regijama slovili kao nesretni. I dan Sv. Petra i Pavla (29. 06.)proglašen je nesretnim danom »jer tada vladaju dvojica« - što nipošto ne može dobro svršiti. Posebni dani kada nije trebalo putovati bili su - regionalno različito -3.03., 17.08. kao i 1, 2, i 30.09. U prijašnjim su stoljećima biliu opticaju rukopisni i tiskani popisi i kalendari koji su 42 dana u godini proglasili nesretnim danima:

Siječanj: 1, 2, 6, 11, 17, 18.  
Veljača: 8, 16, 17.
Ožujak: 1, 12, 13, 15.
Travanj: 3, 15, 17, 18.
Svibanj: 8, 10, 17, 30.
Lipanj: 1, 7, 10.
Srpanj: 1, 5, 6.
Kolovoz: 1, 3, 18, 20.
Rujan: 15, 18, 30.
Listopad: 15, 17.
Studeni: 1, 7, 11.
Prosinac: 1, 7, 11.

I ti »nesretni« dani nisu bili svuda isti. Za te se dane općenito proricala nesreća, smatralo se da tada ništa ne polazi za rukom. Oni koji su tih dana rođeni navodno ne žive dugo ili ostaju siromašni i neuspješni. Svadbe na te dane treba izbjegavati jer su tada sklopljeni brakovi loši te donose svađe, siromaštvo i nevjeru. I putovanja na te dane svršavaju u bolesti ili nesreći, a ne završavaju dobro ni građevine, sijanje i sađenje započeto tih dana. Također se govorilo da kosa odrezana jednog od nesretnih dana neće više narasti. Takva su mišljenja o nesretnim danima dovela do toga da su ljudi posvuda bili stalno u potrazi za sretnim danima ( —> Biranje dana) i da se često  vjerovalo da se ovo ili ono ovog ili onog dana nikako ne može učiniti jer  je unaprijed osuđeno na neuspjeh.

BIRANJE DANA 

Vrlo se često pazilo na to da se za vjenčanje, krstitke, stavljanje kuće pod krov, promjenu radnog mjesta i mjesta stanovanja,kupovinu i prodaju, izlaženje brodom na more, putovanje i slične važne stvari, odaberu samo određeni dani u tjednu ili mjesecu, a da se drugi svakako izbjegavaju, jer se jednima pripisivao sretan predznak, a od drugih je prijetila nesreća. To praznovjerje spominje se još u starom vijeku, a djelomično se zadržalo do danas. —> Sretni dani, — >  Nesretni dani i —> Pogovor str. 214.

SRETNI DANI

Kao što odgovara ljudskoj prirodi, sretni se dani nikada nisu toliko isticali kao tzv. —> nesretni dani. Među danima u tjednu samo su se utorak i nedjelja smatrali izrazito sretnim danima. Vrijeme mjeseca koji se puni i punog mjeseca općenito se smatralo povoljnim, osobito za radnje koje zahtijevaju fizičku snagu. Radovi kod kojih se radilo o nekom reduciranju vršili su se, po mogućnosti, u vrijeme kad mjesec ide u manjak. Sretni su dani naročito pogodni za slijedeće radnje: useljenje u novi stan, početak gradnje kuće, hodanje po pri rodi, kupovinu i prodaju, radove s vatrom, sijanje i sađenje, prvo oblačenje nove odjeće, šišanje, puštanje krvi, uzimanje lijekova i sredstava za čišćenje, kupanje, vjenčanje i putovanje brodom. Pomoć u tim pitanjima pruža knjiga planeta koja spominje pedeset dva sretna dana:

Siječanj: 1, 3, 10, 27, 31.
Veljača: 7, 8, 18.
Ožujak: 5, 9, 12, 14, 16.
Travanj: 5, 17.
Svibanj: 1, 2, 4, 9, 14
Lipanj: 3, 5, 7, 9, 12, 25.
Srpanj: 2, 6, 10, 23, 30.
Kolovoz: 5, 7, 10, 14, 20.
Rujan: 6, 10, 13, 18, 30.
Listopad: 15, 16, 25, 31.
Studeni: 1, 15, 25, 30.
Prosinac: 10, 20, 29.

Po katoličkom kalendaru su najsretniji dani: Blagovijest (25. 03.), Valpurga (1. 05.), Velika gospa(15. 08.), Sv. Mihajlo (29. 09.)Martinje (11. 11.), Sv. Andrija (30. 11.), Sv. Barbara (4.12.), Sv. Toma (21. 12.)kao i nedjelja Sv. Trojstva koja se slavi prve nedjelje nakon Duhova i u narodu naziva »zlatnom nedjeljom«.

Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller

Naslov izvornika

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

Dan ludih provala i podvala, Dan svih luđaka ili jednostavno 1.april, dan kad se većina ljudi šali i drugima podvaljuje "fore", i ako tog dana ne pazite opet će vas netko  "dignti" na foru! Obzirom da je zavladalo neko tmurno vrijeme ozbiljnosti i briga ovaj dan nam danas treba možda više nego ikada prije. Živio 1 travanj!

Mnoge kulture su imale, neovisno jedna o drugoj, običaj početkom travnja slaviti dan/dane neozbiljnosti.

Pa tko je onda vidio praviti alat ili bilo što drugo ozbiljno raditi na takav dan...

I tko još zna baratati alatima, a kamo li ih praviti...?

Obzirom na nezaposlenost čini se da su svi dani nepovoljni za pravljenje alata, barem onih kakve mi poznajemo...

E sad, o sretnim i nesretnim danima u različitim kulturama susrećemo različite opise i različite preporuke...

Nisam sigurna koliko čovjek može birati jer mora proživjeti sve dane koji su mu dosuđeni...

Neka vam svaki dan bude SRETAN DAN...!