PRECESIJA RAVNODNEVNICA
Ovu astronomsku pojavu otkrio je Pitagorejac Hiparh 129. g. pr. n. e. (apud Ptolomej, Compositio mathematica, VII, 2), a posljedica je djelovanja sile Sunca i Mjeseca što na gibanje naše planete utječe tako da joj nastoji promijeniti smjer osi vrtnje. Zemljino precesijsko gibanje očituje se u pomicanju proljetne točke u Zodijaku Konstelacija u smjeru suprotnom redoslijedu Znakova Zodijaka.
Iz toga proizlazi, prvo, odstupanje početka godišnjih doba za jedan dan u svakih približno 71 godina i potpuni ciklus u trajanju 25 786 godina s odstupanjem od 3 godine (Hiparh je trajanje ciklusa procijenio na 36 000 godina). Primjerice, u prethistorijsko doba proljeće je kalendarski počinjalo u srpnju. Druga posljedica precesije je pomicanje zvijezda oko nebeskog pola: zvijezda sjevernjača mijenja mjesto (današnja a u zviježđu Malog Medvjeda zauzet će mjesto Vege 12 000. g). Treće, koordinate zvijezda i razlika između Zodijaka Znakova i Zodijaka Konstelacija stalno se mijenjaju. I, za ezoteri-zam najvažnije, precesija ravnodnevnica uvjetuje nastajanje ciklusa izuzetnog povijesnog i simboličnog, astrološkog i ko-zmološkog značenja što traje 25 920 godina.
V. astrologija, ciklus, Platonova godina, Velika Godina, Zo-dijačka era, Zodijak 1.
B. P. Duhem, Le Systeme du monde, izd. Hermann, sv. I, str. 452-460, sv. II, str. 180-265 (s gledišta astronomije); R. Amadou. ..La prćcession des ćqui-noxes", apud J. Halbronn, Aquarius ou la nouvelle ere du Versau, izd. L'autre monde - Albatros, 1979, str. 33-93 (s gledišta astrologije).
edin.kecanovic
bglavac
