Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član Runoval

Upisao:

Runoval

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1026

PUTA

OD 14.01.2018.

Ciklus - U kamenu piše povijest - Egipat

Ciklus - U kamenu piše povijest - Egipat
Ovo su fotografije radova iz ciklusa \"U kamenu piše povijest\".Rađeni u smeđem tušu - sepija, pero - kist, lavirani crtež.u originalu otprilike nešto veći od B5 formata.

Popratni tekst napisao arheolog Dr Ranko Starac.

Izrađeni su na kartonu. Dorađeni kombiniranom tehnikom, kolažiranje i pjeskarenje - slova glagoljice ( reljefno - uglavnom bijeli pijesak na podlozi od smeđeg papira asocijacija na kožu ),a što bi u kasnijoj izradi grafika bilo u suhom žigu reljefnom sa strukturom.

  Ideja je projekta  grafička mape A4  (luksuzno izdanje, tipa minijatura koje su otišle u Egipat, duboki tisak, i vodeni žig ),u pripadajućim koricama. Manja edicija.

  Mape  A4 imaju 12 listova. I dodatno motiv na koricama mape ( ponovljeni list po odabiru a kao nosioc ideje )  a na stražnjoj strani frankopanski motiv ).

   U motivima prikazani su Rijeka-Trsatska crkva, Grižane- crkva,Belgrad (Grižane) crkva Marije Snježne (glagoljska volta ), Frankopanska

kula Bribir i Novi Vinodolski, Hreljin - gradina, Milonjin Križ -krbavski knezovi ( Bribir ), Drivenik - kaštel, Ledenice - gradina,

Crikvenica - paulinski samostan, znak frankopana te slovo P - povijest piše u kamenu glagoljica, u pozadini motiv iz hrvatske povijesti - Zadar - i simbolika hrvatski vladari.

Slovo glagoljice je pridruženo početnom slovu latiničnog naziva zastupljenog grada ili motiva. 

"U kamenu piše povijest" - slovo P glagoljica

 E.A. grafika 2009.

Cijena grafičkog lista bez okvra    150 kn

Cijena grafičkog lista  s okvirom   450 kn

 

Vinjeta „Frankopani“

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

Znamenita feudalna obitelj Frankopana potječe s otoka Krka. Od početka 13. stoljeća pa sve do kraja 17. stoljeća pojedine grane ove velike obitelji upravljaju područjem Vinodolske knežije. Na vrhuncu moći u 15. stoljeću dozvolom rimskog pape preuzimaju ovo obiteljsko ime od stare rimske patricijske obitelji, koja je za sebe tvrdila da potječe od Anicija iz drevnog Rima. Frankopani su se posebno isticali svojim širokim društvenim vezama s brojnim europskim plemićkim obiteljima. Bili su u nesretnom razdoblju ratova s turskom velesilom na braniku domovine i katoličke Europe, poznati kao istaknuti ratnici, ali i promicatelji kulture i posebice hrvatske glagoljaške pismenosti, te skrbnici brojnih crkava i samostana. Njihovom zaslugom, starohrvatsko usmeno običajno pravo je dopunjeno i zapisano hrvatskim glagoljskim pismom 1288. godine u dokumentu poznatom pod imenom „Vinodolski zakon“.

Crkva Majke Božje
Sniježne – Belgrad

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

U podnožju okomitih bijelih vapnenačkih litica ističe se svojom bjelinom crkva Sv. Marije Sniježne u danas gotovo napuštenom starom naselju Belgrad. Bijeli grad stoji nasuprot „Crnom gradu“ , odnosno srednjovjekovnom kaštelu Grižane. Drevna crkvica s okolnim kamenim kućama postala je na izmaku 15. stoljeća utočištem i domom popova glagoljaša, koji su u Vinodol izbjegli pred turskim jataganima iz Like i Modruša. Na ovo tmurno razdoblje hrvatske povijesti u kome su u vatri nestajala stara ognjišta, ali i razdoblja gladi i siromaštva potpomognuta epidemijama kuge podsjeća nas jedna nadgrobna ploča iz ove crkve, na kojoj je urezan strašan lik smrtnog kosca, jednog od jahača Apokalipse. Krajem 16. i početkom 17. stoljeća došla su bolja vremena, vrijedni popovi glagoljaši zajedno sa svojim narodom u više navrata obnavljaju i dograđuju staru crkvu. Danas je ovo zdanje spomenik glagoljaške pismenosti ovjekovječene u više natpisa urezanih u tvrdi mjesni vapnenac. Na nadgrobnim pločama iz nešto mlađih vremena ističu se imena obitelji ispisana latiničnim pismom na hrvatskom jeziku, pa na kraju možemo reći da u ovoj duhovnoj zajednici latinski kao službeni jezik katoličke crkve nikad nije bio prihvaćen.

 

Frankopanska kula u Bribiru

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

 

U upravnom i crkvenom središtu srednjovjekovnog Vinodola – gradu Bribiru, i danas se ističe povrh krovova kuća i zvonika župne crkve Sv. Petra i Pavla, jednostavna pravokutna kula izgrađena od tvrdog kamena. Ona je preživjela rušenja u 19. stoljeću, u kojima je potpuno porušen jak plemićki kaštel s polukružnim kulama, izgrađenih početkom 16. stoljeća radi efikasnije odbrane od turskih topova. Kula je izgrađena na početku 14. stoljeća, u cilju nadzora bedemima omeđenog podgrađa, s pogledom prema jugoistoku i susjednim, priobalnim Novim Gradom, današnjim Novim Vinodolskim. Nakon nestanka stoljetnih vinodolskih gospodara, obitelji Frankopan, kula je bila dijelom vojarne, sa mračnom tamnicu u prizemlju. Njezin gornji dio u posljednjoj „obnovi“ je izmijenjen i ne odgovara predočenoj slici, umjesto vraćanja starog tipa krova od drvenih dašćica na vrh je dospjela čelično-staklena kocka, koja nas valjda treba podsjetiti da je obnova izvršena na početku 21. stoljeća.

 

Gradina - Drivenik

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

Na vrhu brijega u središtu vinodolske kotline uzdižu se izdaleka vidljive ruševine kaštela Drivenik. Današnji oblik kaštel je dobio dogradnjom krajem 15. stoljeća, u cilju bolje obrane od turaka. Kaštel ima u tlocrtu oblik četverokuta, omeđenog jakim oblim kulama. Stara pravokutna branič-kula tada je dobila novi kružni kameni plašt zbog odbijanja udaraca topovskih kugli. Drivenik je ostao u funkciji vojne utvrde i pribježišta okolnog stanovništva sve do smaknuća posljednjih glavara obitelji Zrinskih i Frankopana 1671. godine. Upravo u polju između Drivenika i Triblja sakupljane su dobrovoljačke postrojbe koje su trebale sudjelovati u uroti protiv omraženog cara Leopolda Habsburškoga. Urota je otkrivena, urotnici su likvidirani odsijecanjem glava u Bečkom Novom Mjestu, a Drivenik je poput drugih vinodolskih gradova opustošen i opljačkan od austrijske vojske. Od tada, mrke zidine Drivenika su prepuštene suncu, vjetru, pticama i znatiželjnim romantičnim dušama.

 

Crkva Sv Martina - Grižane

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

Ruševine prostranog grižanskog kaštela uzdižu se na strmom i teško pristupačnom obronku povrh istoimenog naselja s drevnom crkvom Sv. Martina. Naziv mjesta potječe iz latinskog jezika, a u primorskom dijalektu „grižom“ nazivamo čistu stijenu. Grižane su ranosrednjovjekovno utvrđeno naselje s plemićkim kaštelom omeđenim visokim zidinama i kulama, čiji se ruševni ostatci i danas izdižu nad krošnjama drveća. Područje Grižana bilo je naseljeno još tijekom prapovijesti, o čemu nam svjedoče brojni predmeti poput dijelova nošnje i nakita, vrhova kopalja i jednog čitavog brončanog mača, otkrivani za krčenja tla u nadgrobnim kamenim gomilama. Do grižanske „Gradine“ danas se može stići pješice uređenom stazom iz obližnjeg Belgrada. Staza završava na malom vidikovcu na gornjem dijelu kaštela, s kojeg se otvara širok pogled prijeko vrhova raspucalih kamenih zidina na središnji dio vinodolske kotline, dolinu rječice Dubračine i njeno ušće uz kojeg je smješten grad Crikvenica.

 

 

Grobnik - utvrda

U privatnoj zbirci

 

U zaleđu grada Rijeke, na istaknutom brijegu omeđenom dubokim usjekom rijeke Rječine i travnatim Grobničkim poljem uzdižu se zidine danas u potpunosti obnovljenog grobničkog grada. Brojni predmeti iz prapovijesne i antičke nekropole na „grobišću“ u blizini grada podsjećaju nas na strateški značaj ovog položaja u prapovijesti i rimskom razdoblju. U srednjem vijeku grobnička gospoštija, kojom su upravljali glavari obitelji Frankopan, a potom Zrinski bila je dijelom prostrane Vinodolske županije, čiji je prvi povijesni spomen zabilježen na „Bašćanskoj ploči“ s početka 12. stoljeća. U kasnoj antici uz rub Grobničkog polja vijugala je jedna dionica obrambenog sustava bedema i nadzornih kula kojeg danas nazivamo „Liburnijski limes“. Hrvati nakon doseljavanja zaposjedaju položaj Grobnika, koji postaje značajnim srednjovjekovnim uporištem, u kome se izdaju isprave pisane na hrvatskom jeziku i glagoljskim pismom. Grobničko polje opjevano je u narodnoj pjesmi, to je mjesto na kome je naš živalj prečesto krvario u borbi za obranu austrijskih granica, od boja s Tatarima do dugotrajnih sukoba s Turcima.

 

Gradina Hreljin

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

Poput orlovskog gnijezda na krševitoj litici iznad istočnog dijela Bakarskog zaljeva smješten je stari grad Hreljin. Po narodnoj predaji, kamene kuće, zidine i kule podigao je junak Hrelja, poput starogrčkog Herkula, pa je njemu na spomen ostao naziv naselja. Pučka predaja navodi da su i staru crkvu u Dolu nedaleko Bakarca, uz koju je postojalo drevno groblje, sazidale vile noseći kamenje na glavama. Svakako, Hreljin je podignut u ranom srednjem vijeku iznad trase stare rimske državne ceste, koja se od današnjeg Bakarca uspinje Malim Dolom do Križišća, te potom uz selo Veli Dol spušta u Vinodolsku kotlinu. Upravo u Velom Dolu arheološkim iskopavanjem pronađeni su ostatci starohrvatskog groblja iz kraja 8. i 9. stoljeća. Hreljin je vjekovima nadzirao sjeverozapadni ulaz u Vinodolsku kotlinu. U njemu su često boravili knezovi Frankopani, u njemu su izdavali isprave na hrvatskom glagoljskom pismu. Isprava kojom knez Ivan daruje zemlje novoosnovanom pavlinskom samostanu u Crikvenici izdana je u Hreljinu. Danas je hreljinska „gradina“ pusta gomila ruševnih kuća među kojima se ističu ostatci prostrane crkve Sv. Jurja s dijelom obnovljenim kamenim zvonikom. U podnožju crkve Sv. Jurja stisnuta je mala ali slikovita kapela Gospe Sniježne, oko koje se tiska mnoštvo jednom godišnje na svetoj misi u čast Gospe, danas jedine čuvarice ovog nekad znamenitog mjesta.

 

Crkvica Sv. Jurja kraj Selaca

 

 

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

Vinodolska dolina i priobalna uzvišenja uz morski kanal nasuprot istočnih obala susjednog otoka Krka posute su lokalitetima znakovitih naziva „gradina“, „gradac“ ili „gračišće“. Hrvati po svom doseljavanju u novu domovinu ovim su riječima obilježavali ruševne tragove drevnih, najčešće prapovijesnih, suhozidnim bedemima omeđenih utvrda ili utvrđenih naselja, u pravilu smještenih na dominantnim vrhovima brda. Naš narod i ruševine mnogo recentnijih srednjovjekovnih kaštela zovu „gradinom“. Gradina Sv. Juraj na brijegu između Selca i Bribira utemeljena je tijekom brončanog doba. U kasnoj antici stari prapovijesni bedemi bili su obnovljeni u cilju obrane lokalnog pučanstva od neprijatelja, a na najvišem dijelu utvrde izgrađen je osmatrački toranj. U srednjem vijeku (tijekom 12. stoljeća) stara osmatračnica je dograđena i pretvorena u crkvu, posvećenu nebeskom zaštitniku ratara i stočara, potom i ratnika – vitezova Svetom Jurju. Pučka predaja pripisuje gradnju ove crkve Grcima, što je djelomice točno, jer su Hrvati po dolasku u Vinodol zatekli ruševine utvrde obnovljene za vladavine ranobizantskog carstva u 6. stoljeću. Danas je ova sladna građevina bijelom bojom oličenih zidova obnovljena, ali se pomalo zatire drevni običaj ljuljanja na posebno izgrađenoj ljuljački uz pjevanja napjeva u čast Jurja. Kamene spomenike možemo obnoviti, ali mnogo je teže očuvati narodne običaje i vjerovanja naslijeđene od naših praslavenskih predaka.

 

Trsatska crkva

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

Zavjetna crkva Blažene Djevice Marije na Trsatskom brijegu iznad središta grada Rijeke najstarije je marijansko hodočasničko središte u Hrvatskoj. Njeni početci obavijeni su legendarnim pučkim kazivanjima koja nas vraćaju u 13. stoljeće, vrijeme dugotrajnih križarskih vojnih pohoda na arapske posjede u „Svetoj zemlji“. U ovim pohodima aktivnu ulogu imali su kršćanski vitezovi templari, koji su po čitavoj Europi raznosili svete relikvije pronađene na Bliskom istoku. Na povratku iz jednog pohoda donijeli su na Trsat 1291. godine (tada je kaštel u sklopu Vinodolske županije) kamene blokove, odnosno dijelove kućice iz Nazareta u kojoj je po predaji boravila Sveta obitelj. Ista kućica stajala je na Trsatu oko 3 godine, da bi je „anđeli“ prenijeli u Loreto kod Ancone u Italiji. Pobožni puk je sveto tlo uz pomoć obitelji Krčkih knezova, kasnijih Frankopana obilježio malom kapelom. Čuvši za čudesna zbivanja u ovom malom marijinom svetištu, rimski papa je 1367. godine darovao sliku na dasci s prikazom Gospe. Tijekom 15. stoljeća Frankopani, gospodari Trsata su izgradili novu crkvu i uz nju samostan, kojeg su predali na upravljanje hrvatskim franjevcima koji su tada pred Turcima izbjegli iz Bosne. Nizom obnova i dogradnji, te brojnim donacijama vjernika, unatoč nedaćama poput promjena vlastodržaca i požara, franjevački samostan s crkvom danas je mjestom okupljanja tisuća hodočasnika. Posljednji veliki gost ove crkve, koji je kleknuo pred likom čudotvorne Gospe Trsatske, bio je sveti papa Ivan Pavao II. 

 

Pavlinski samostan u Crikvenici

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

Područje niske obale uz ušće rječice Dubračine urbanizirano je još početkom rimske vladavine. Uz staro priobalno naselje Rimljani u kasnoj antici grade nadzornu utvrdu u cilju osiguranja luke i putne postaje na prometnici između Italije i zapadnog dijela Dalmacije. Za barbarskih pustošenja preživjelo stanovništvo odlazi na sigurniji položaj brijega iznad ušća Dubračine, gdje se razvija naselje Kotor. Kotorani uz ruševne ostatke starog kaštela grade u srednjem vijeku malu crkvicu posvećenu Djevici Mariji. Na samom početku 15. stoljeća knezovi Frankopani obnavljaju i proširuju staru crkvicu, po kojoj je Crikvenica dobila ime, a ruševnu utvrdu pregrađuju i prepuštaju redovnicima Sv. Pavla Pustinjaka. Crikvenički pavlini, redom glagoljaši, do ukinuća reda 1786. godine obnavljali su samostan i crkvu, no najvažniji je bio njihov pastoralni i prosvjetiteljski rad. U vremenima nepostojanja školskog sustava oni su skrbili o djeci i obrazovali generacije učenika. Najpoznatiji njihov učenik bio je Julije Klović, rođen na izmaku 15. stoljeća u vinodolskom zaleđu,  kojeg su poslali na školovanje u Rim. Don Julije Klović postao je majstorskim renesansnim umjetnikom izrade minijatura u Italiji, gdje je proveo čitav život, kome su suvremenici na nadgrobnom spomeniku uz ime dodali pridjev „Croata“. Crikvenički pavlini posjedovali su biblioteku s mnoštvom rukopisa, u ovoj biblioteci pisao je prvi veliki rječnik hrvatskog jezika (na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju) redovnik Ivan Belostenec. Reformne ideje austrijskog cara Josipa II uništile su pavlinski red u Hrvatskoj, a stari samostan postaje vojarnom i tamnicom. 1776. godine izgorjela je stara župna crkva Sv. Šimuna na Kotoru, pa netom obnovljena pavlinska građevina postaje župnom crkvom. Turistički razvoj odredio je sudbinu Crkvenice kao klimatskog lječilišta i morskog kupališta, pa se krajem 19. stoljeća samostan pregrađuje za potrebe lječilišta. Konačno, u posljednjoj obnovi i nadogradnji samostansko zdanje je pretvoreno u hotel, jedinstven na našoj obali jer goste budi i na počinaj ispraća zvuk zvona s lijepog zvonika crkve Marijina Uznesenja.

 

Novi Vinodolski

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

1288. godine u sali kaštela u Novom Gradu sastali su se predstavnici crkvene i svjetovne vlasti svih vinodolskih općina s knezom Leonardom. Nakon duže rasprave zaključci su zapisani u pravno obvezujući akt zvan „Vinodolski zakon“, primjerak kojeg su u prijepisu na hrvatskoj glagoljici imali svi gradovi (Grobnik, Trsat, Bakar, Hreljin, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Grad i Ledenice). Ovaj dokument bio je na snazi uz manje izmjene kroz čitav srednji vijek. Novi Grad su utemeljili Hrvati tijekom naseljavanja Hrvatskog primorja, a naziv „Novi“ dobiva stoga što je izgrađen na brežuljku nedaleko obale mora, u čijem podnožju su još Rimljani bili izgradili prostranu utvrdu Lopar. Lopar (Stari grad) bio je u funkciji tek nekoliko stoljeća, ali iz strateških razloga novo naselje je izgrađeno na lakše branjivom brežuljku uz tvrdi kameni kaštel. Od srednjovjekovnog kaštela i njegovih kula do danas je ostao tek dio zidina i zgrada u kojima su smještenu uredi općine i mjesni muzej. Tek jedna visoka kamena pravokutna kula živo svjedoči o prohujalim nesigurnim vremenima srednjeg vijeka. Novi Grad (ime mijenja u Novi Vinodolski za bana Ivana Mažuranića u 19. stoljeću) bio je dugo vremena upravno i duhovno središte Vinodola. U njegovim zidinama našli su utočište i brojni redovnici i popovi glagoljaši, koji su krajem 15. stoljeća pred Turcima izbjegli s biskupom Kristoforom u primorje. Novi je krvario i bio spaljen od mletačkih galija početkom 17. stoljeća, pustošile su ga kuga i kolera, ali danas je Novi Vinodolski značajno kulturno i turističko središte, čiji su žitelji ponosni na svoju kulturnu baštinu.

Ostatci gradine Ledenice

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

Prodano Iridi

 

U surovom kamenjaru na istočnom rubu Vinodola, u zaleđu Novog Vinodolskog izdvaja se stožasti brijeg s ruševnim ostatcima jednog zaboravljenog i nestalog grada. Ledenice su bile istočnom predstražom srednjovjekovne vinodolske županije, podignute u ranom srednjem vijeku iznad stare ceste prema gradu Senju. Predstavnici ledeničke općine sudjelovali su u radu skupštine na kojoj je 1288. godine izglasan tekst Vinodolskog zakona. Ledenice su živjele sa svoje dvije crkve, grobljanskom kapelom Sv. Jurja i župnom crkvom Sv. Stjepana u miru do pred kraj 15. stoljeća, kada postaju ključnom obrambenom točkom na braniku istočnih granica Vinodola od nadolazećih turskih vojski. Ubrzo su Ledenice izdvojene iz sastava vinodolskih posjeda obitelji Zrinskih i Frankopana. Utvrdu obnavljaju i u njoj drže vojnu posadu senjski kapetani, u sklopu obrambenog sustava Vojne krajine, koja je bila pod direktnom upravom bečkog dvora. Ledenice su doživjele i preživjele niz okršaja s turcima, a u 17. stoljeću ondje se naseljavaju i vlaški rodovi porijeklom s zapadnog Balkana. Tada se ledenički Grad napušta, doseljeno stanovništvo još će dugo koristiti ledinu uz drevnu kapelu Sv. Jurja za svoje groblje. Ono je posve različito od drugih vinodolskih grobalja po obliku nadgrobnih spomenika i simbolici reljefnih prikaza na njima. Nažalost, ledeničko groblje i stara kapela Sv. Jurja nestaju u korovu i ljudskom zaboravu. Nekad ponosni grad na vrhu brijega nestaje u potresima i udarima bure, koja tužno zavija među napuštenim kamenim zdanjima u kojima skladno opstaju duhovi umrlih ratnika s zmijama otrovnicama što vrebaju noge rijetkih posjetilaca.

Milonjin križ Crkva Sv Petra i Pavla u Bribiru

Križ krbavskih knezova

se nalazi u Bribiru

Cijena bez okvira: 150 kn

Cijena sa okvirom: 450 kn

 

Na stranici:  http://libusa-kirac.blog.hr/  , možete pogledati nešto o onome što sam radila i što radim.

 Uz pozdrave iz Crikvenice, s poštovanjem

                                    Libuša Kirac, ak.slik.graf

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U OŽUJKU...

OŽUJAK...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je blagdan sv. Josipa. Sretan imendan svima koji nose to ime. Lp

    19.03.2024. 08:03h
  • Član bglavacbglavac

    Sretan vam dan žena , drage moje žene. Lp

    08.03.2024. 06:52h
  • Član iridairida

    a najavili su nam olujno vrijeme..., ali hvala ti, i tebi ugodan dan...:-)))

    04.03.2024. 14:15h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebSvijet jogeInfo izlogMagnezij tajne

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

IZLOŽBA I AUKCIJA GRAFIKA Natpisi glagoljica – “Slova i simboli “ - Ciklus od 2005.