Blagotvornih 30 minuta sna
|
|
Trebamo li spavati popodne ili ne, i je li popodnevni san koristan, dilema je o kojoj vjerojatno svi ponekad razmišljamo. Ako osjećate umor i nedostatak energije, posebno u ovo vrijeme blagdana i promjene godišnjeg doba, ili jednostavno volite spavati – »ubijte oko« i u popodnevnim satima. Nikako se ne preporučuje dugo spavanje, ali ako ono traje 15 minuta do pola sata, svi znanstvenici i liječnici su na vašoj strani. Znanstvenici kažu da popodnevno drijemanje može pomoći u opuštanju, a time i smanjenju razine stresa. Najnovije američko istraživanje pokazalo je da bi popodnevno spavanje trebalo postati navika radne populacije i studenata budući da je dokazano da značajno utječe na jačanje sposobnosti pamćenja. Kratko vrijeme popodnevnog spavanja dovoljno je da se organizam opusti i regenerira, ali ne i da vas omami. Nakon tog kratkog sna moći ćete ubrzo nastaviti s obavljanjem svakodnevnih obveza, dok kod dužeg popodnevnog spavanja od sat do dva postoji opasnost da ćete se probuditi još umorniji i omamljeniji nego što ste bili.
Istraživanja pokazuju da se kod osoba koje spavaju popodne rizik obolijevanja od srčanih bolesti smanjuje za 64 posto i to kod osoba koje učestalo u popodnevnim satima spavaju oko pola sata. Na taj način smanjuje se i razina stresa te se osobe, općenito, zdravije ponašaju - zdravije se hrane, manje puše, manje piju alkohol, ali imaju i dovoljno energije za ostale aktivnosti. Nasuprot tome, manjak sna onemogućuje obnovu moždanih stanica i njihovo opuštanje, što dodatno opterećuje organizam i pridonosi osjećaju kroničnog umora.
Međutim, ljudi koji pate od nesanice ili imaju nemiran san ne bi uopće smjeli spavati poslijepodne. Kod njih popodnevni san otežava uspavljivanje jer u krevet odlaze odmorni i to im može poremetiti ciklus spavanja. Specijalist psihijatar iz Psihijatrijske bolnice Kampor na Rabu, dr. Siniša Rakić, kaže da je dobrobit popodnevnog spavanja najbolje promatrati na individualnoj razini. Osobama koje teže zaspu navečer, liječnik ne savjetuje popodnevno spavanje. Prema njegovim riječima, time gube na kvantiteti, ali i na kvaliteti noćnog sna. Svima ostalima savjetuje najviše pola sata popodnevnog sna, nikako više jer samo takav odmor djelujeblagotvorno na ljudsku psihu i tijelo.
Istraživanja pokazuju da se kod osoba koje spavaju popodne rizik obolijevanja od srčanih bolesti smanjuje za 64 posto i to kod osoba koje učestalo u popodnevnim satima spavaju oko pola sata. Na taj način smanjuje se i razina stresa te se osobe, općenito, zdravije ponašaju - zdravije se hrane, manje puše, manje piju alkohol, ali imaju i dovoljno energije za ostale aktivnosti. Nasuprot tome, manjak sna onemogućuje obnovu moždanih stanica i njihovo opuštanje, što dodatno opterećuje organizam i pridonosi osjećaju kroničnog umora.
Međutim, ljudi koji pate od nesanice ili imaju nemiran san ne bi uopće smjeli spavati poslijepodne. Kod njih popodnevni san otežava uspavljivanje jer u krevet odlaze odmorni i to im može poremetiti ciklus spavanja. Specijalist psihijatar iz Psihijatrijske bolnice Kampor na Rabu, dr. Siniša Rakić, kaže da je dobrobit popodnevnog spavanja najbolje promatrati na individualnoj razini. Osobama koje teže zaspu navečer, liječnik ne savjetuje popodnevno spavanje. Prema njegovim riječima, time gube na kvantiteti, ali i na kvaliteti noćnog sna. Svima ostalima savjetuje najviše pola sata popodnevnog sna, nikako više jer samo takav odmor djelujeblagotvorno na ljudsku psihu i tijelo.
J. L.
bglavac
edin.kecanovic
