Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član nlandeka

Upisao:

nlandeka

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1047

PUTA

OD 14.01.2018.

NOVAC - Zar je novac zauzeo najvažnije mjesto u našem životu?

NOVAC - Zar je novac zauzeo najvažnije mjesto u našem životu?
Svatko želi još više novca! Problem je u tome da, kad i imaš više, to još uvijek nije dovoljno! Ljudi koji imaju više novca od tebe ili više nego što ti uopće možeš sanjati, još uvijek se žale na probleme s novcem, ili su pak u dugovima.

"Novac je dobar sluga, ali loš gospodar".

 Ljubav prema novcu je korijen svakog zla!"

 

Brinemo zbog novca. Ljudi ubijaju za novac. Mnogi izvršavaju samoubojstvo zbog novca. Zar je novac zauzeo najvažnije mjesto u našem životu?

Što je u stvari novac?

Novac je roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi ljudskog rada.

Nekad, u prošlosti, ljudima nije bio potreban novac, jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. Potrebe ljudi su bile male, a višaka nije bilo. Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom, a druga pretežno ratarstvom, među njima je počela razmjena. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske. Takva razmjena roba naziva se trampa. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili vrijednost proizvoda koje su mijenjali. Međutim, ponekad vlasniku stoke nije trebalo toliko ratarskih proizvoda, već mu je trebao i zemljani lonac ili nešto drugo pa je to plaćao viškom ratarskih proizvoda. Tako se razvila trgovina. Jednom robom plaćala se druga roba, a takva roba koja se može platiti bilo kojom drugom robom je novac. Prvi novac je bio robni novac.

Stočari su plaćali stokom, lovci krznom, ratari žitom ili čajem, duhanom, datuljama, kavom, obrtnici čavlima, sjekirama, platnom, suknom, ribari ribom, solju, školjkama. Ponekad su i ljude razmjenjivali za drugu robu. U tim je primjerima određena roba predstavljala novac pa takvu trgovinu nazivamo robnim novcem. Na ovaj primitivni način donedavno se trgovalo u nekim nerazvijenim državama svijeta, a i kod nas se sve više vrše robne kompenzacije tj. plaćanja robom za robu.

U nekim krajevima plaćalo se nekim vrstama pužića (kauri), slonovom kosti, probušenim kamenjem i sl. U staro doba kauri prišiveni na narodnu nošnju ili nizovi dukata predstavljali su pravo bogatstvo.

Ovakav način plaćanja nije bio spretan jer ljudi nikad nisu bili sigurni da su za svoju robu dobili pravu vrijednost. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja ima sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu. U tu svrhu poslužile su kovine - najčešće zlato i srebro. Oni imaju mnoge prednosti; mogu se sjeći na komade jednake veličine, mogu se pretopiti u predmete praktične upotrebe, manje se kvare i zauzimaju manje mjesta. Uporedo s pojavom plaćanja kovinama pojavio se i prvi novac kovan od različitih vrsta kovina. Kako su ove kovine u prirodi rijetke za male količine tih kovina moglo se dobiti mnogo potrebne robe.

U prvo vrijeme zlato i srebro su vagali jer se roba prodavala za određenu količinu zlata ili srebra. Međutim nije bilo jednostavno uvijek nositi vagu. Zato se zlato i srebro unaprijed rezalo u komade određene težine, kao jamstvo da je težina točno određena i da je komad novca od zlata i srebra odgovarajuće čistoće, tj. da u njemu nema primjesa drugih jeftinijih metala. Kako su vladari država imali veće količine kovina prvi su počeli kovati svoj novac i u njega utiskivati svoj lik. Nekada je kovani novac mogao biti četvrtast, okrugao, u obliku kotača, motike, sidra, mača ili neke životinje i sl. Danas je metalni novac svugdje u svijetu okruglog oblika.

Tako je i naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Povijest naziva novčane jedinice RH  kune počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica, i napokon novac u modernom smislu.

Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji. Lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske te stvarni novac u izdanju Nezavisne Države Hrvatske i ZAVNOH-a.

Najstariji hrvatski novac u Hrvatskoj smatra se onaj koji se kovao u Zagrebu godine 1200, a nosio je latinski natpis: Andreas dux Croatiae.

Danas je zlatni i srebrni novac rijedak. Sitni kovani novac najčešće je od nikla, bakra, aluminija, aluminijske bronce i drugih slitina metala.

 

      

 

Papirni novac također ima dugu i zanimljivu povijest. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. Banke su im izdavale potvrde na osnovu kojih su mogli podići taj svoj novac kada im zatreba. Postepeno su ljudi s tim potvrdama počeli plaćati robu umjesto metalnim novcem. Tako je nastao papirni novac. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina i puno više ga stane u novčanik.

Stari novac

Ni papirni novac nije sredstvo izravnog plaćanja. Često banka prenosi novac jednog korisnika na drugog žiro računom ili vrijednosnim papirima - čekom, doznakom, bonom, i sl. - tako da se novac u stvari samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja. Danas je ovaj oblik vrlo čest i naziva se platni promet.

Novac u ime cijele države izrađuje narodna banka sa središtem u glavnom gradu.

Države imaju različite novčane jedinice ili valute. Novac zemlje koja proizvodi i u inozemstvu se više traži njezina valuta više raste. Nasuprot tome vrijednost novca zemlje koja puno uvozi a malo izvozi, malo će se tražiti i vrijednost će mu padati.

Najjače valute na svijetu su britanska funta, američki dolar i euro.

Promjene vrijednosti novca su inflacija, deflacija, devalvacija i revalvacija.

Ako se prekomjerno povećaju emisije novčanica da bi se pokrili neki državni rashodi, nastaje poremećaj koji se odražava u povišenju cijena.To se zove inflacija.

Suprotna pojava je deflacija. To je novčano-politički potez kojim se smanjuje količina novca da bi se ojačala njegova vrijednost i izazvao pad cijena.

Smanji li se novčanoj jedinici vrijednost u odnosu prema valutama drugih zemalja i prema zlatu, nastaje devalvacija. Njoj je suprotna revalvacija - povećanje vrijednosti u vlastitoj valuti u odnosu na ostale.

Primarni novac je novac centralne banke koji ona stvara svojim aktivnim operacijama; kreditima bankama i državi, otkupom ili na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira i drugom vrstom plasmana, koji ujedno predstavljaju tokove kreiranja primarnog novca ili kanale primarne emisije.

Na primarnom novcu, banke temelje svoju kreditnu aktivnost, a bazira se na gotovom novcu, depozitnom novcu kojeg su vlasnici država, stanovništvo. Ako se zbog panike smanji depozit novca u banci, smanjuje se i novčana (monetarna) baza na koju banke nadograđuju svoju ("sekundarnu") emisiju novca kreirajući tako svoj, tj. bankovni novac.

Emisija bankovnog novca zavisi od iznosa primarnog novca, zato što banka na zahtjev vlasnika mora depozitni novac isplatiti u novcu centralne banke koji u tom slučaju ima ulogu rezervnog novca najviše kupovne snage.

Radi reguliranja monetarne baze banaka centralna banka različitim instrumentima povlači od banaka primarni novac (obvezne rezerve, blagajnički zapisi i sl.) što znači da količina primarnog novca bankarskog sustava zavisi od tokova priljeva (npr. kredita od centralne banke) i od tokova odljeva (porast obveznih rezervi i sl. isplate stanovništvu u gotovu novcu).

Obuhvat primarnog novca zavisi od zemlje do zemlje, ali se pod tim pojmom općenito podrazumijeva gotov novac u optjecaju (novčanice i kovani novac) ili sveukupna sredstva banaka transferibilna na račun kod centralne banke u domaćoj valuti.

 

Kako je državni aparat najveći posjednik akumuliranih novčanih sredstava tako je i najveći potrošač. Organi i državne vlasti održavaju administraciju, obranu države, državne rezerve, neprivredne djelatnosti, subvencije, osiguranja. Oni izdvajaju velika novčana sredstva za investicije i kreditiranje banaka i kroz njih kompletnog društva i privrede.

Država ostvaruje novčana sredstva fiskalnom politikom. Ukoliko porezima ne može ostvariti dovoljnu količinu novca tada državni budžet ostvaruje deficit. Država ne smije bankrotirati i stoga pokriva vlastite gubitke kao i manjak novca za potrebe budžeta kreditnom emisijom novca. Takvi krediti povećavaju masu novca u opticaju bez pokrića u proizvedenoj robi tj. u prometu se nalazi više novca nego što vrijedi privredna produkcija.

Rješenje se nalazi u povećanju cijena dok se ne uravnoteži ponuda i potražnja što stvara inflaciju. Inflacija nadalje zahtijeva devalvaciju domicilne valute u odnosu na svjetske valute da bi se uskladila vrijednost proizvedene robe na tržištu, odnosno da bi se uravnotežio promet robe preko državne granice. Devalvacija donosi novo povećanje cijena i proces se nastavlja.

Inflacija sprečava bankrote poduzeća čime se osigurava produžetak proizvodnje ali je vrijednosti sistem poremećen. Države razvijaju mehanizme odbrane od deflacije i inflacije ali pitanje je koliko su ti mehanizmi efikasni da spriječe teže krize uzrokovane stagnacijom proizvodnje i potražnje koja je prije ili kasnije neminovna.

Količina novca je najveći problem. Porast proizvodnje zahtijeva porast količine novca u opticaju da bi se proizvedena roba mogla kupiti. Osim tržišta koje je nepredvidivo ni kapitalizam nema zadovoljavajući mehanizam regulacije količine novca  u opticaju.  U slučaju pada proizvodnje, tj. potražnje na tržištu opada i brzina obrata novca pa društvo naprosto nema dovoljno novca da kupi proizvedenu robu. Novac mora posuđivati, a posuđeno vraćati sa kamatom.

Trenutni problemi financijske krize u Hrvatskoj i svijetu, s obzirom na pad proizvodnje, mogu se samo riješiti pomoću novih kredita. No bez proizvodnje nema mogućnosti vraćanja kredita, ni kamata, pa je rezultat najčešće bankrot.

Sve zemlje svijeta su se zadužile, a najmoćnija među svima je SAD koja je postala najzaduženija zemlja na svijetu. Njeg dug ubrzano raste (i dospijeva na naplatu) i tako formira vrlo neizvjesnu financijsku budućnost. No SAD je i plasirao novac dužnicima tj. zemljama u razvoju. Da bi pokrila vlastite rupe u budžetu, morat će vratiti plasirane kredite i prije dospijeća.

Novac donosi mnoge probleme i uzrokuje mnoge kušnje. Ponekad kad nam nedostaje novca, a ponekad i kad ga imamo dovoljno. Često su ljudi u napasti krasti novac sa svog radnog mjesta, ili primati mito, ili varati porezni sistem. Žene se u nedostatku novca često odlučuju na prodaju vlastitog tijela.

"Uspoređivanje" sa drugima također uzrokuje želju za još više novca. Ako drugi imaju određene stvari; kuću, vikendicu, stan, skupocjen auto, odjeću, brod, helikopter, avion osjećamo pritisak da i sami moramo posjedovati kako se ne bi od njih razlikovali. A svakodnevne reklame nam poručuju da sreću možemo pronaći samo u nabrojanim stvarima i novcu.

Dobar izgled i novac ne znače ujedno i sreću. No tužna je istina da se danas novcem može kupiti gotovo sve. Ako ga imaš, naravno.

Novac je sve više postao i kamen smutnje u odnosima između dvoje zaljubljenih ili bračnih parova. Mnogi pribjegavaju razdvojenim bankovnim računima, osiguravaju sebi tajna primanja za koje partner ne zna i sl.

Financijski stručnjaci savjetuju da je sigurnost novca u bankama trenutno neizvjesna. Država nema pokrića za novac koji plasira i radi sigurnosti državnog aparata mora koristiti novac građana. Stoga se savjetuje ulagati u nekretnine, no kad nam opet zatreba novac, kome ih prodati?

Osim možda, vratiti se u prošlost, stočarstvu i ratarstvu i pribjeći robnoj razmjeni umjesto plaćanju novcem kojeg nema.

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U OŽUJKU...

OŽUJAK...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je blagdan sv. Josipa. Sretan imendan svima koji nose to ime. Lp

    19.03.2024. 08:03h
  • Član bglavacbglavac

    Sretan vam dan žena , drage moje žene. Lp

    08.03.2024. 06:52h
  • Član iridairida

    a najavili su nam olujno vrijeme..., ali hvala ti, i tebi ugodan dan...:-)))

    04.03.2024. 14:15h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebSvijet jogeInfo izlogMagnezij tajne

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info