Imajući na umu samo posljednju biotehnološku revoluciju (genetičko inženjerstvo), opisano je bahato ponašanje najbogatijeg dijela ljudskoga društva. U radu su posebno naglašene dvije bitne činjenice:

1)   Oplemenjivanje bilja uz pomoć genetičkog inženjerstva nema znanstvene temelje:

a) sva važnija gospodarska svojstva poljoprivrednog bilja kontrolirana su s više gena – poligeno nasljeđivanje.

b) Druga značajna svojstva kontrolirana su serijom multiplih alela. Kad su u pitanju samo ova dva navedena slučaja, genetičko inženjerstvo danas nema alate da rukuje genima na zadovoljavajući način.

c) Nakon sekvencioniranja humanog genoma, postalo je jasno da prema “Centralnoj dogmi molekularne biologije” nemamo ni dovoljno gena za kontrolu produkcije svih bjelančevina ljudskog tijela, pa shodno tome niti biljke.

2) Sjeme je prva karika u hranidbenom lancu. Tko nadzire tržište sjemenom, nadzire hranidbeni lanac i društvo. To je važno znati kako bi se razumjelo socijalno ponašanje multinacionalnih korporacija. Krijući se iza autoriteta znanosti, samo nekoliko multinacionalnih korporacija, željelo bi kontrolom proizvodnje sjemena i hranidbenog lanca, zadobiti kontrolu nad cijelim svijetom. Takvo ponašanje manjine uzrokovati će velike socijalne i bioetičke probleme u društvu.

Globalizacija nas odvodi natrag u feudalno doba, kada su moć i bogatstvo bili u rukama malobrojne bogate elite, ili još dalje u vrijeme rimske imperije. No sada, umjesto imperatora i rimskih legija, imamo Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) s pratećim agencijama – Međunarodnim monetarnim fondom (IMF), Svjetskom bankom (WB) i tehnološki izvanredno opremljenim US/NATO udarnim snagama. Nekada suverene nacije, svode se sada na konzumenta ‘kruha i igara’, te poslušnog sljedbenika imperijalnih naloga.”

Dr. Marijan Jošt

Izvor: hrsvijet.net