MICHEL DE MONTAIGNE

Rođen: 28. veljače 1533. u Château de Montaigne, blizu Bordeauxa, Francuska
Umro: 13. rujna 1592. u Château de Montaigne

Francuski filozof i mislilac Michel de Montaigne rođen je 28. veljače 1533. godine u vrijeme kad su Francusku, kao i cijelu Europu, razdirali osvajački i vjerski ratovi.

On je i svjedok Bartolomejske noći u kojoj su ubijeni svi poznati protestanti.

Montaigne, rodom iz bogate plemićke obitelji, veoma brzo napušta obećavajuću političku karijeru, osamljuje se u svom dvorcu i počinje pisati za uski krug prijatelja.

Svoje misli izražava u obliku koji je sam stvorio - eseju, a koji je otada pa sve do danas iznimno pogodnan za iznošenje raznolikih sadržaja i misaonih uvida.

Eseji su i naslov njegova najvažnijeg djela.

Piše ga na francuskom jeziku, a ne na tada vladajućem latinskom.

Njegova misao, kao i njegova filozofija, je nesustavna, individualizirajuća, skeptična.

Dakako i lepršava, otvorena, prirodna.

A to su sve poželjno tipične značajke francuskog duha, jer valja podsjetiti: Montaigne je među najvećim njegovim predstavnicima.

Reći će:

'Ja studiram samoga sebe više nego i jedan drugi predmet; to je moja metafizika, to je moja fizika.

I nastaviti Filozofirati znači sumnjati. '

Time je bitno pripremio put za racionalističko filozofiranje koje je nakon njega razvio Descartes, nastavljajući sa sumnjom kao metodom.

Sam Montaigne je sumnjičav i kritičan prema svomu vremenu, osobito prema političkoj teoriji, praksi, političkim pokretima.

Lucidno ironizirajući, označit će političare od kojih se svaki ponaša kako je svijet baš njega čekao da otpočne živjeti pod njegovim vodstvom.

Pisao je o čovjeku, uočavao njegove slabosti, mane, ali i uzlete koji potvrđuju da je u tom biću najvrednija sloboda, za koju je potrebno boriti se, ne manje no ego za ideje mira, snošljivosti i razuma.

Montaigne je umro 13. rujna 1592. godine u svome usamljenom dvorcu, i te kako uključen u sva bitna zbivanja renesanse kojoj je pripadao.