Član irida

Upisao:

irida

OBJAVLJENO:

PROČITANO

93

PUTA

OD 14.01.2018.

Zlatna zora, večeras u 23h - Rituali obilja u Božićnim običajima

Zlatna zora, večeras u 23h - Rituali obilja u Božićnim običajima
Razdoblje između 25. prosinca i 6. siječnja, koje prebrođuje početak nove kalendarske godine, u sebi nosi mnoge tajne poganskih vremena. U mnogim božićnim običajima su zamaskirani pradavni rituali plodnosti i obilja.

Rituali obilja u Božićnim običajima


Razdoblje između 25. prosinca i 6. siječnja, koje prebrođuje početak nove kalendarske godine, u sebi nosi mnoge tajne poganskih vremena. U mnogim božićnim običajima su zamaskirani pradavni rituali plodnosti i obilja.

Napokon će crkvena sinoda u Toursu 567. godine utvrditi razdoblje od 12 svetih dana. U zapadnoevropskim narodima kulturama i zaključni dan toga razdoblja postat će blagdan Sveta tri kralja. Blagoslov vode i narodni običaji s vodom 6.siječnja podsjećaju pak na dan Isusova krštenja i još ih nalazimo u slavenskim, rumunjskim i orijentalnim područjima.

Još jedna povijesna činjenica sve do današnjih dana odjekuju u tradicijama vezanim za Božićne blagdane. Naime, od karolinških vremena, pa sve do uvođenja gregorijanskoga kalendara u 16.st. u crkvenim je u rokovnicima godina započinjala Božićem.

Ponavljajući Božićne običaje, svake godine iznova potvrđujemo vječni protok vremena trudeći se da u njemu ostavimo svoj trag.

BOŽIĆNO ZELENILO I DRVCE

Svakovrsno zelenilo prkosi zimskom umrtvljenju prirode pa su u njemu ljudi vidjeli životnu snagu.

Kao što je tradicionalni Badnjak, odnosno Božić, bio označen panjem badnjakom, slamom i svijećom, tako božićno drvce najizrazitije simbolizira suvremeni Božić, i onaj u selu, i onaj u gradu. Svjetluca to drvce već od početka prosinca iz izloga svakoga dućana stvarajući poseban ugođaj, ali i potičući božićnu potrošnju. Običaj kićenja božićnog drvca je krenuo iz Njemačke u a6 stoljeću odakle se proširio po cijelom svijetu.
Sve do sedmog desetljeća prošloga stoljeća, običaj kićenja božićnog drvca nije bio poznat u hrvatskim seljačkim sredinama. Međutim kasnijim istraživanjima taj je rok znatno pomaknut, pa se govori o kraju prve polovice 19.st. kada je već mogao postojati takav običaj i u našoj seljačkoj kulturi.

 

Okićeno božićno drvce bilo je u početku bjelogorično, a nakon pošumljavanja nekih njemačkih područja učestala je upotreba zimzelenog božićnog drvca. U narodnim običajima mnogih europskih naroda, pa tako i hrvatskoga, sve do sadašnjih dana se održalo kićenje bjelogoričnog drveta samo u proljetnim običajima. Postoje podaci o njemačkim plemkinjama koje su, udavši se u različite europske dvorove, onamo prenosile običaj kićenja božićnoga drvca.
Osim božikovine donosi se još i lijepog bršljana. Tko na stropu mjesta za ukras, ili nema tko da ga pravi, ili ne dospije, napravi ga u kojem kutu sobe, gdje je najmanje na putu, a imućnijim i odličnijim kućama postavljaju čitavo božićno drvce na pod sobe ili na stolić, usadivši ga u drveni stalak. Takav način ukrašavanja božićnim drvcem nosi naziv «KRIZBAM». Na nj objese svašta: jabuka, naranča, pozlaćenih oraha i lješnjaka, različite stvarce od sladora i papira, stakla, itd. Urese ga još šarenim lančićima svakojake boje i oblika, lampašićima izrezanim i gotovim kupljenim, zlatnim i srebrnim nitima i koječim drugim, što se u dućanu kupi. Na istaknutim mjestima po granama postavi se tu i tamo koja svjećica, koje se u svečanim trenucima zapale. Pred božićnim drvcem naprave se i jaslice.

Badnjak – panj, žito i slama

Badnjak – da se ognjište ne ugasi

Žito – da nova godina dobro rodi

Svijeće – svjetlo na životnom putu

Slama – za poniznost u teškim vremenima

S gorućeg badnjaka se uzimao žar kojim su se palile svijeće i vatra na ognjištu.

Dok je panj badnjak zbog modernizacije, tj. uvođenja štednjaka, morao uzmaknuti iz tradicijskih običaja i obreda, slama se kao znak Božića mnogo dulje održala.
Kad bi predvečer svi poslovi bili svršeni, gospodar bi otišao po pripremljenu slamu pa bi je na leđima unio u kuću. Od trenutka kad je slama unesena u kuću za obitelj je počinjala proslava Božića. Ulazeći u kuću i unoseći slamu, gospodar bi izrekao pozdravnu formulu, a ukućani bi mu odgovorili. Djeca bi domaćina zasula žitom (kao što se mladence zasipa rižom)Tada bi djeca položila slamu ispod stola po podu. Malo slame stavili bi na stol i prekrili je stolnjakom. Nakon večere, kad su se smjeli udaljiti od stola, svi bi ukućani posjedali na slamu.
Pučko tumačenje je da se slama prostire zato jer se Isus rodio u štalici na slami.

Božićno drvo

Božićno drvo je simbol drveta znanja i zemaljskog raja (Edena), to je i totemsko drvo iz totemskih vremena, i šamansko sveto obredno drvo,  i kabalističko drvo života.

Božićno drvo – svojim vječnim zelenilom zapravo priziva neprekidno obilje

Božićno drvo, koje je zeleno cijele godine, simbol je nade i vječnog života kršćana. Vrh drva gleda prema raju, a zvijezda koja se stavlja na vrh drva simbol je zvijezde koja je vodila tri kralja do Betlehema. Svijetla na božićnom drvu predstavljaju Isusa i njegovo svijetlo.

Crveno-bijeli slatkiš u obliku štapa za hodanje

Crvenobijeli slatkiš – priziva pomoć i potporu u teškim trenucima i ublažava gorčinu razočarenja.

Bijele trake na slatkišu znače čistoću božićnih blagdana, a crvene trake Isusovu žrtvu. Slatkiš je u obliku štapa jer simbolizira štap pastira.

Cvijet božićna zvijezda

Božićna zvijezda – zaštita od nesretne ljubavi

Meksička legenda priča kako je siromašna mala djevojčica željela na Badnjak donijeti u crkvu poklon u čast Djevice Marije. Kako nije imala poklon, otišla je u crvku bez ičega. Putem joj se javio anđeo i rekao joj da ponese malo korova. Ona je to i učinila, a kad je korov stavila na oltar, on se pretvorio u predivan cvijet sa zelenim listovima i crvenim cvijetovima. Od tada božićna zvijezda predstavlja simbol Božića i njome se na Božić ukrašavaju naši domovi i crkve.

Prema drugoj legendi, ljepotu duguje astečkoj boginji kojoj je zbog nesretne ljubavi, prepuklo srce. Iz kapljica njezine krvi izrastao je vatreni cvijet žarkocrvene boje okružen zelenim listovima.

Božikovina

Božikovina – u vijencu na vratima tjera negativne sile (ne unositi je u kuću jer bi te iste sile mogla privući)

Trnje božikovine podsjeća nas na trnje krune koju je nosio Isus, a crvene bobice podsjećaju nas na krv koju je Isus prolio na križu. Zeleno lišće božikovine simbol je vječnog života, a crvene bobice simbol su uskrsnuća. Božikovina je ukras sama po sebi i možda je baš ona dala ideju za kićenje božićnog drvca.

Božićna imela

Imela - onima koji dijele vase brige i zabrinuti su za vas poklonite imelu koja porucuje: bez brige, imam snage i prevladat cu sve probleme.

Imela nema korijena pa se nekad vjerovalo da ona izrasta iz raja. Postoji vjerovanje da poljubac ispod grančice imele donosi sreću. Nekad su neudane djevojke uzimale grančicu imele iz crkve i stavljale ju pod jastuk vjerujući da će sanjati o svom budućem suprugu.

Božićni vijenac

Božićni vijenac karmički krugovi, životni ciklusi, obiteljsko zajedništvo, pripadanje

Božićni vijenac svojim nas oblikom podsjeća na krunu od trnja koju je nosio Isus. Zelenilo vijenca simbol je vječnog života kršćana, a vijenac je ukrašen crvenim trakama koje označavaju svečanost blagdana.

Bršljan

Bršljan – kao i božikovinu, imajte ga u vijencu na vratima, ali ga ne unosite u kuću, jer bršljan razara bračnu slogu.

 

Božićno zvono

Božićno zvono – glasnik sretnih vijesti

Božićna zvona zvone kako bi proslavila Isusovo rođenje. Osim toga, Djed Božićnjak zvonima najavljuje putovanje u svojim sanjkama.

 

Božićne čarape

Božićne čarape – radosna iznenađenja (jasno, morate se dogovoriti o tome tko ih donosi (sv. Nikola, sv. Lucija, djetešce Isus, Djed Božićnjak ili Djed Mraz)

Jednom davno su u jednom gradu živjele tri siromašne sestre. Sveti Nikola im je želio pomoći pa im je noću kroz dimnjak ubacio tri zlatnika u kuću. Zlatnici nisu pali u ognjište, već u čarape koje su sestre sušile na njemu. Sestre su drugog jutra bile presretne. Od tog dana djeca na dan Sv. Nikole objese svoje čarape očekujući poklon iznenađenja.

Pšenica

BOŽIĆNA PŠENICA – SIMBOL ŽIVOTA, PLODNOSTI I BLAGOSTANJA

 

Pšenica – gusta i zelena pšenica obećava rodnu godinu

Božićnu Pšenicu još uvijek sijemo i pripremamo u našim stanovima. Pratimo njegovo klijanje i rast tijekom desetak ili više dana uoči Božića. Iz tog običaja se vjerojatno rodila i ideja o klicama u ljudskoj prehrani. U krajnjem slučaju, nabavit ćemo ga u cvjećarnici ili na tržnici i njime ipak unijeti dašak obnove života.
Sijalo božićna pšenica u tanjurić ili pliticu, čašu, šalicu, kutiju, lončić za cvijeće ili u izdubljenu repu. Najranije se to radilo na dan Svete Barbare, 4.prosinca, a najkasnije na dan Svete Lucije, ali i na blagdan Začeća BDM, 8.prosinca, i na Svetog Nikolu, 6. prosinca, ili pak, gotovo iznimno, na Dan svete Katarine, 25.studenog. Djelomično rok sadnje ovisi o mjesnoj zimskoj temperaturi. Pri tom se pšenično zrnje stavi u tanjurić i zalije, no u pojedinim se krajevima za to upotrebljava ječam, raž, zob, kukuruz, pa i grah. Katkada obitelj priprema po dva žita ili čak za svako dijete po jedno.


JASLICE

Pod božićnim drvcem u suvremenome obiteljskom stanu središnje mjesto često zauzimaju jaslice, likovni prikaz okolnosti Kristova rođenja ili događaji koji prethode tom činu ili ga slijede. U naše dane to je najčešće od papira načinjena biblijska scena. Može se kupiti u trgovini i bez mnogo novca i napora postaviti pod božićno drvce. Te, danas prilično prozaične i komercijalne jaslice imaju, međutim, svoju originalnu povijest. Njihovo prvobitno mjesto je u crkvama. Obično se spominje legenda o svetom Franji Asiškom, koji je 1223. god. u šumi pokraj Greccija uz oltar postavio jaslice sa slamom i doveo magarca i vola.
Povijest jaslica kazuje kako su one pridonosile naučavanju Kristove vjere baš zato što zorno predočuju Kristovo rođenje. Služile su pobožnom promišljanju Isusovog života.



Obzirom da se Božić slavi tek od 4 stoljeća, nakupilo se i vjerovanja i običaja...

Zanimljivo je to i znanost i religije govore ljudima šta trebaju vjerovati, a imaginacija običnog, priprostog čovjeka ide svojim putevima...

Tako se božićni običaji i vjerovanja razlikuju od jedne kršćanske zajednice do druge, od naroda do naroda, od sela do sela, od sela do grada, od kuće do kuće...

Sav taj božićni kolorit koji boji svačije djetinjstvo na poseban način dograđuju i dorađuju anonimni ljudi i žene, srcem, često iz nužde i neimaštine izmisle neko blještavilo i sjaj, neko čudesno vjerovanje koje će tih dana obasjati srca i zbog kojeg s veseljem iščekujemo svaki slijedeći Božić, a s nostalgijom se sjećamo svih prošlih Božića...

Ja kažem; živio narodni genij, pa makar to zvali i praznovjerjem...!

Družimo se noćas u 23h. Bit će svima zanimljivo i korisno saznati šta još možete sami napraviti za privlačenje energija obilja i uspjeha.

Vaša Irida Magdalena

 

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

PROLJEĆE

EZOTERIJA

BRZI CHAT

  • Član mkrmarmkrmar

    Dragi moji svi zahvaljujem na lijepim željama i čestitkama !

    20.04.2018. 14:50h
  • Član aliusalius

    ♥ |*************| ♥ tortica :)

    20.04.2018. 14:43h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    sretan ti rođendan :)

    20.04.2018. 10:02h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    Mirjanaaaaa

    20.04.2018. 10:01h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    20.04.2018. 07:43h
  • Član vanessavanessa

    *

    18.04.2018. 23:23h
  • Član aliusalius

    .. nije još..

    18.04.2018. 12:51h
Cijeli Chat

VJEROVANJA

ALTERNATIVA

MAGAZIN

MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuMAGIFON - Životne promjene, sudbinaPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganice

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebDirektni putUskrsInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info