Pitanje: U svojim radovima vi ste posebnu paznju posvetili pitanjima Bosne? Autor: To je tocno, ja sam posebno obradio pitanja Bosne I to najvecim dijelom u radu Bosanske teme gdje sam obradivao Bosnu u najnovijem konfliktu. Najveci dio priloga te knjige nastao je u Adelaideu u okviru rada bosnjackog radija na radio stanici 5EBI a samo manji dio njih na radio postaji PBI, cini mi se da se ta radio postaja tako zvala, I ja sam u jednom periodu od mozda cetri godine I vise pratio dogadaje u Bosni I oko Bosne svagda imajuci uske kontakte sa bosanskim ljudima u Australiji koji su I bili svjedoci zlocinstava na Balkanu. I ne samo svjedoci nego I zrtve tih zlocinstava I to bez obzira tko ta zlocinstva pocinio Srbi ili Hrvati. Pitanje: Postojalo je jedno misljenje kojeg je formulirao I zagovarao kardinal Kuharic da rat na Balkanu nikako nije vjerski rat. Autor: Pa rat na Balkanu imao je svoju genezu I svoj razvoj, svoje uzroke I svoje razloge I taj rat se kretao od nacionalnog I etnickog razracunavanja do naravno vjerskog rata I ja se ne bih slozio sa tom tezom kardinala Kuharica da to nikako nije bio vjerski rat. Bilo je mnogo elemenata na Balkanu prema kojima bismo mogli reci da je taj rat imao I elemente vjerskog rata. Pokusat cu vam to ilustrirati primjerom djelovanja Srpske pravoslavne Crkve. Tamo negdje sredinom 99 godine patrijarh Srpski Pavle izjavio je da Slobodan Milosevic komunista ili socijalista ali da Crkva nikada nije bila niti za niti protiv njega. Ja osobno mislim da je to sasvim dovoljno da kazemo da je Milosevic bio podrzavan od velikog dijela SPC jer se pored ostalog dugogodisnje Milosevicevo haranje po Balkanu poklapa gotovo sa mandatom patrijarha Pavla koji je na celo SPC dosao 1990 godine. Primjer velikog spremanja SPC za sluzbu politickim ciljevima srbijanskog drzavnog vodstva datira s krajem 88 I pocetka 89 godine kada su mosti kneza Lazara nosene po svim krajevima bivse Jugoslavije gdje su zivjeli Srbi. I iako velikodostojnici SPC nisu tada drzali politicke govore oni su dopustali da militantni srpski ekstremisti daju tim skupovima politicki karakter. I mogli bismo danas reci da je to bio unekoliko sracunata politika vrhova SPC I srpskih vlasti sa ciljem radikaliziranja srpskog javnog mnijenja za predstojecu agresiju na Hrvatsku, Bosnu I Hercegovinu I Kosovo. I te ekskurzije sa posmrtnim ostacima kneza Lazara bile su pracene upozorenjima o okrvavljenim Srbima koji trebaju sve uciniti da skrse muslimansku rasu I njihove potomke tako temeljito da ih povijest vise nece zapamtiti. Uz to dakako slijedio je zahtijev I za teritorijalnim prosirenjem Srba u BiH koje se smatralo legitimnim I koje je SPC proglasila srpskim zemljama. Otada se kod mnogih Srba isticalo da bit srpske nacionalne strategije mora biti izrazavanje ekskluzivne srpske nacionalisticke ideologije a dopunjeno Nacertanije mora jasno postaviti I nedvosmisleno takoder granice nove srpske drzave kao sto mora znati odbraniti srpski narod koji zivi u drugim drzavama. Prema tome mogli bismo posve jasno reci da je SPC bila iza zlocinstava Milosevica bez obzira sto se ona od njih ogradivala. Ili islo se I toliko daleko da su za mnoge dostojanstvenike SPC izvjestaji o genocidu nad Bosnjacima bili nista drugo do "lazi I iscenacije". Ili na primjer 1992 godine Sveti sinod je izjavio:" To sto se manje-vise dogada u citavoj krvavoj BiH samo je popratna ratna pojava". Opet kada promatramo djelovanje Patrijarha Pavla onda mi znamo da je on na jednom mitingu u blizini Capljine izjavio: "Ako je bozja volja da vodimo rat, svaki Srbin mora se viteski I herojski boriti vjeran istorijskom duhu srpskoga naroda." Prema tome SPC je u stopu pratila beogradski rezim a ponekada ga I poticala. Dakle kao sto rekoh postoji mnogo elemenata da kazemo za protekli rat da je bio i vjerski rat. Pitanje: Kako je ta stvar tekla sa hrvatske strane? Autor: Mislim da je izbor Stjepana Mesica za Predsjednika Republike Hrvatske u Bosni I Hercegovini izazvao veliko zadovoljstvo I stvari se od tada nekako drugacije razvijaju. A ta je cinjenica najvise dosla do izrazaja u pozitivnim komentarima o buducoj suradnji sa haskim tribunalom pa onda u poticanju prijateljstava Hrvatske sa BiH I u mnogim drugim momentima. Za mene osobno mislim da je od posebnog znacaja bilo objavljivanje takozvanih Stenograma sa Pantovcaka koji su unekoliko obasnili taktiku I strategiju Tudmanove politike prema BiH ali I karakter I ideolosku pozadinu te politike . A za to je svakako zasluzan Mesic. Vidite, taj slucaj hrvatske vojske u BiH je posebno pitanje jer ima slucajeva da su ariljerijom Vojske Republike Srpske hrvatske postrojbe I jedinice Hrvatskog vijeca odbrane pod zapovjednistvom Ivice Rajica takoder granatirale Sarajevo 93 godine. Rijec je bilo o bivsem kapetanu JNA I njegovim pomocnicima koji su bili poznati po svojim sklonostima za ritualna odsjecanja bosnjackih glava, pljackama, otmicama, ubistvima. Isto tako postojala je I izvjesna suradnja naizgled sukobljenih strana tako da je postojala trgovina oruzjem izmedu Karadicevih Srba I HVO I o prijateljskim ruckovima sa Ratkom Mladicem. Isto tako trupe generala Gotovine I Ademija djelovale su duboko u Bosni valjda prema slovu sporazuma Alije Izetbegovica I Franje Tudmana I tada se obicno spominju dogadaji u Mrkonjicu u kojem su pocinjeni uzasni zlocini. Isto tako hrvatski su biskupi takoder pokazali svoje pravo politicko lice nedvosmisleno stajuci na stranu kriminala u famoznom slucaju Norac kada su neki od njih ,osobito oni dalmatinski ,otvoreno stali na stranu pucistickih organizatora golemog desnicarskog mitinga u Splitu koji je imao prerasti u pravu pobunu protiv aktualne vlasti. Dokument koji je tim povodom izasao iz crkvenih vrhova frapirao je svojom politickom zadrtoscu cijelu civilnu javnost. Dakle mogli bismo reci I da sa ove hrvatske strane stvari nisu bile bas najbolje u najmanju ruku. Ja sam ovdje u Australiji takoder pratio I mnoge slucajeve u Hercegovini I stradanje Bosnjaka pred hrvatskim trupama u Bosni I takoder sistematsko unistavanje kulturnog nasljeda Bosne kao sto je to na primjer medu mnogim drugim slucajevima primjer Stoca gdje su bojovnici HVO zapalili I minirali Sultan Selimovu damiju pocetkom ljeta 93. Taj je zlocin repriziran augusta 93 kada je upotrebljeno dovoljno eksploziva da I prateci objekti takoder budu sruseni do temelja, a sve njene vrijednosti nestanu u pepelu. Medutim postrojbe Hvo u Stocu nasnule su na jos 10 damija I na citavo kulturno-historijsko nasljede Stoca. Slicno se dogodilo I sa drugim bosanskohercegovackim gradovima. Mislim da niti Banja Luka nije nista bolje prosla a takoder niti drugi gradovi. Vazno je medutim shvatiti da je kroz svoju dosadasnju povijest BiH bila razapeta izmedu politickih I ideoloskih podjela I glavno popriste suprotstavljanja srpskih I hrvatskih nacionalistickih interesa. Uz to treba takoder svagda imati naumu tu tendencije sa obje strane da se Bosnjacima negira njihova povijest, etnicko porijeklo, identitet I status posebnog naroda. A kakav je to narod najbolje pokazuje cinjenica da su se oni u najtezim uvetima agresije I rata borili takoder I za ljudska prava I slobode, demokraciju, multietnicko I multireligijsko drustvo smatrajuci ih univerzalnim civilizacijskim vrijednostima. Pitanje : Sto mislite koji bi najvazniji uzrok toga rata bio? Autor: Pa ja mislim da je to svakako pitanje hiperinflacije koja je harala bivsom Jugoslavijom mozda tamo od 82 godine. Kao sto vam je mozda poznato Milosevic je kao diretor Beogradske banke tih godina izjavljivao kako samo inflacija moze spasiti Jugoslaviju. Onda jedno vrijeme je kao I Mussolini otkupljivao zlato od stanovnistva Srbije jer je svakako trebalo vrijednost preljevati na nacin da se financira rat u BiH I na Kosovu. Tamo negdje u decembru mjesecu 2001 godine tuzioci Haskog suda saopcili su da je Slobodan Milosevic posredstvom bankarskih racuna u Grckoj I Cipru tajno financirao ratne operacije u Hrvatskoj, Bosni I Hercegovini I na Kosovu. I u dokumentima se navodilo da ce glavna tuziteljica Tribunala Carla del Ponte pozvati banke da dostave evidenciju o racunima radi sudenja Milosevicu za genocid I zlocine protiv humanosti. A ja sam o problemima hiperinflacije u bivsoj Jugoslaviji pisao jos 83 godine I ako pratite taj razvoj onda vidite da je Miloseviceva vladavina trajala gotovo 20 godina. Odatle sam ja postavio jednu pravilnost u nastupanju fasizma a to je jedan njegov ciklus od nekih dvadesetak godina koji moze biti slomljen jedino upotrebom vojne sile. Ako pogledate slucaj Hitlera ili Musolinija u periodu koji je prethodio vojnom konfliktu u Europi onda vi vidite da je Hitler poceo politicki djelovati 22, 33 je postao Kancelar, 39 je pokrenuo rat a 45 godine je srusena njegova vladavina kroz 6 godina vojnog djelovanja. Dakle jedan ciklus od 23 godine koji je mogao biti pozitivno razrijesen vojno. Pitanje: Da li vi onda povlacite neke paralele dogadaja iz Drugog svjetskog rata sa ovim najnovijim Balkanskim slucajem? Autor. Svakako. Vidite samo u BiH I na njenom prostoru bilo je koliko je danas to poznato skoncentrirano preko 200 koncentracionih logora u kojima su stradavali uglavnom Bosnjaci I to je jedna situacija koju Europa ne poznaje od Drugog svjetskog rata naovamo. A koliko su na primjer Jevreji osjetljivi na ljude okruzene bodljikavom zicom, na ljude koji se ubijaju, muce itd najbolje pokazuje primjer Wisenthala koji je javno osudio aktere te politike. Naravno ta je cinjenica bila posebno teska prezivjelim stradalnicima nacistickih koncentracionih logora iz Drugog svjetskog rata koji su nanovo stali svjedociti barbarizam balkanske I europske kulture. U literaturi Europe imate jedno ime a to je Camus I on je u kritici Hegela vidio razorene gradove poslije Drugog svjetskog rata. Oni su dali jednu sliku opustosenog svijeta lisenog ponosa I radosti u kojem tokom apokalipse sjene lutaju. I tu je on opisao jednu tendenciju koja je posve razlicita od misljenja da ljudi mogu zivjeti samo sa mislju da imaju nesto zajednicko gdje se svagda mogu naci. Na Balkanu se dogodilo suprotno dakle desilo se da je prevladalo misljenje da nije moguce zivjeti sa razlikama , da pluralni svijet nije potreban, da polazna tocka svih nasih pustolovina jeste destrukcija itd.Slicno se dogodilo I sredinom 20 stoljeca za koje stoljece kazemo da je stoljece straha I strepnje, stoljece ideologija I pomracenog uma. I u tom mahnitanju za dominacijom, za dobitkom I nacijom I politika je uporiste nasla u nekrofilnom egizstiranju. I to je izvor svih opasnosti. Znamo da su ljudi zivjeli u strahu, da koncentracioni logori predstavljaju do krajnosti bestijalnu antropologiju u kojoj se ono razlicito I drugacije gusi u plinskim komorama identicnog. Adorno je na primjer pisao da su koncentracioni logori izraz socijalizacije principa identiteta u kojoj covjek vise nema pravo na svoju smrt isto tako kao sto nije imao pravo na svoj vlastiti zivot. Gunter Anders je medutim iskazao taj slucaj jos radikalnije shvacajuci ga kao duh vremena u kojem zivimo. On kaze da nije nimalo pretjerano tvrditi da sve manji broj nas umire prosto od zamorenosti zivotom ili od staracke slabosti. Jednostavni smrtni slucajevi vec su starinske rijetkosti. Vecinom se smrt proizvodi. Biva se usmrcen. Mi danasnji ljudi nismo smrtni vec smo primarno umorljivi, nase umiranje postaje dio funkcija aparata I nasa smrt momentalni unutrasnji dogadaj u okviru aparata. Dakle mi znamo da je u 20 stoljecu trijumfirala jedna totalitarna logika. I to na koji nacin? Povratak Nitscheu I obnavljanje njegove filozofije odvijao se sa plinskim komorama I neizmjernim kosturnicama.Jedna tragicnovedra filozofija u bitnome je prikazana u ocima sviju nas I u ocima citava svijeta kao nacionalsocijalizam ili fasizam. S druge strane povratak Marxu dogadao se u sibirskim logorima I gulagu, dakle, u vremenu u kojem zivimo mi se suocavamo sa jednom apsolutnom ravnodusnoscu I sa nistavnoscu svakog pojedinca u odnosu na sistem I cjelinu. U tom smislu Auschwitz ili Dahau ili tih vise od 200 koncentracionih logora u Bosni jesu najunutrasnija znamenja europske civilizacije. Pitanje:`Za opsade Sarajeva vi ste bili u Zagrebu…? Autor: To je tocno ali je to za mene bio "jedan front" I ja sam uglavnom bio jako dobro obavijesten o situaciji u Sarajevu upravo preko bosanskih ljudi koju su prispijevali u Zagreb, a onda I preko stampe I medija. I istina je da su u vrijeme opsade Sarajeva pogazene sve ljudske vrednote, da je sahranjen medunarodni moral I univerzalna ljudska prava kada je medunarodna zajednica prepustila jednu suverenu drzavu I njen narod svirepom masakru I time obejktivno bila suucesnik u zlocinu. U Sarajevu su branjeni civilizacija I humanizam mada je madunarodna zajednica oduzela zrtvi prirodno pravo na samoobranu pa je time odgovorna za toleriranje zlocina. Isto tako ne razlikuje se jasno agresor I zrtva, mnogi optuzeni za ratne zlocine jos su na slobodi, nema na vidiku iskrenih I odlucnih koraka ka pomirenju I prastanju za sto je potrebno objektivno utvrdivanje istina I priznavanje krivice. Mnogi su govorili da Europa umire u Sarajevu. Medutim ja ne vidim da je Europa I umrla. Medutim Bosna je sa svojim razlikama visestruko multidimenzionalna I moze naravno biti u neku ruku obrazac za Europu I za suvremeni svijet suzivota I jednog drugacijeg autenticnog oblika zivota primjerenog suvremenim tokovima covjecanstva. Ne znam da li sam odgovorio na vase pitanje. Pitanje: Da li je vas rad na radiju bio opterecen na neki nacin s obzirom da dolazite iz druge sredine? Autor: Da, ponekad je bio jako time opterecen s obzirom da sam na radiju 5EBI govorio hrvatskim jezikom koji je unekoliko dijalekt odnosno bosanski ljudi ga tako razumijevaju. Znaci oni mogu razumjeti sto govorim ali on nema onu istinsku bosanku melodiku protkanu obiljem turcizama. I to je bio problem svakako. Medutim nakon nekog vremena ljudi su se privikli I na koncu su sve nas na radiju jako zavoljeli tako da smo jedno vrijeme pripremali nase emisije sa potpunom spoznajom da nas u Adelaideu slusa citava izgnana Bosna. A takoder I drugi. Ja osobno jako sam lijepo primljen od izgnane Bosne ovdje u Adelaideu I ja se dugo nisam tako lijepo osjecao kao medu svojim Bosnjacima. Dakle stekli smo bili veliku popularnost tako da nam je I sama radio stanica izasla u susret sa novim dodatnim terminima I jedno vrijeme bili smo najslusanije etnicko radio. S druge strane ja sam time ostvario obilje novih poznanstava od kojih su neka prerasla u iskreno prijateljstvo. Pitanje: Kako mislite da je slucaj Kosova rijesiv? Autor:Pa moj odgovor na vase pitanje je jako jednostavan. Mislim da Srbija nema danas nikakav legitimitet nad tom pokrajinom zbog zloupotrebe sile, nasilja I zlocina protiv naroda I zlocina protiv humanosti. U tom smislu ja bih se zalozio za samostalno I nezavisno Kosovo u kojem ce Albanski narod zivjeti osloboden svakog straha. Mislim da se ovih dana odrzava I referendum naroda Kosova upravo u pogledu samostalnosti. Srpska strana odlucila je bojkotirati te izbore. To dakako sve strane koje ucestvuju u pregovorima a to su Ruska, Americka kao I mnoge europske misije stavlja pred dodatne teskoce koji mozda mogu rezultirati jednom diplomatskom krizom I krizom u rijesavanju statusa Kosova u okviru europskog poretka. Pitanje: Da li mislite da je moguc jedan novi rat na tom prostoru? Autor: Istina je da su mnogi nezadovoljni raspodjelom vlasti na prostorima bivse Jugoslavije medutim ja ne mislim da bi ovo nezadovoljstvo moglo prerasti ponovno u jedan oblik oruzanog konflikta. Sto se tice Bosne za koju sam ja najvise zainteresiran mislim da bi trebalo poraditi na multilateralnoj njenoj konstituciji sto je Bosna svagda I bila. U tom smislu ja ne vidim nikakve sanse za preziljavanje takozvane Republike Srpske niti takozvane Herceg Bosne. Pitanje: Hvala! zlatan gavrilovic kovac
bglavac
edin.kecanovic
