Pokret je život, vječna spiralna dinamika koja nas sjedinjuje sa vrtlogom nebeskog vretena i održava naš uspravan stav na ovozemaljskim putevima. Pokret je promjena mjesta tijela u prostoru u zagrljaju svjetlosne dimenzije vremena. Kretanje dokazuje našu četvreodimenzionalnost u svemiru i naše postojanje u ovome ovdje i ovome sada. Mi se cijeli naš život krećemo, ali zanima li nas još iz kojeg izvora istiječe rijeka pokreta i širi se našim tijelom. Nešto više od 700 mišića u našem tijelu prihvaćaju bujicu poticaja i pretvaraju ih u vidljivi pokret pa veliki dio ljudi u svijetu vjeruje da pokret počinje u mišićima. To je jedna od zabluda koja pomućuje svijest o tijelu i pokretu. Ideja o pokretu počinje u našim glavama, mišići su samo izvođaći pokreta kostiju koji se šire u prostor iz harmonične geometrije naših zglobova.
Uzmimo primjer invalida koji je nesretnim slučajem izgubio ruke. Vježbajući izvjesno vrijeme on se može potpisati svojim stopalima, može pisati, crtati, udjevati konac u iglu, čak šivati. Majka bez ruku miluje, hrani, kupa i odjeva svoje, tek rođeno, dijete stopalima. Njena stopala postaju slična dlanovima, najlježnijem dijelu ljudskoga tijela.
Kako je to moguće ako pokret uistinu polazi iz mišića?
Stopala i šake imaju potpuno različite mišiće, pokreti ruku i nogu su inicirani iz različitih djelova kralježnice, ali ideja o pokretima polazi iz mozga, čije djelovanje je umreženo i treningom promjenjivo i prilagođavajuće na uvijete pod kojima želimo izvesti pokret.
Gdje zaista počinje pokret?
Pokret počinje u krošnji naše samospoznaje, u univerzumu našeg uma, u onim dijelovima mozga gdje se možda ipak krije izvor naše svjesti, još uvijek neotkriveni izvor iz kojeg, kao čudesna rijeka, iztiču naše misli, pretvaraju se u osjećanje osjećaja i postaju naši pokreti. Pokret je nakompliciraniji oblik razmišljanja. Misao je titranje miliaridi supersstruna u našoj glavi, ona je nečujna simfonija univerzuma našega uma koju mi četverodimenzionalnom samospoznajom oblikujemo u ideokinetičke slike i ponekad svijesno ali vrlo često nesvjesno pretvaramo u pokrete našega tijela. Naš mozak je orkestar bez dirigenta, ako mi sami svojom svjesnosti ne postanemo njegov dirigent.
"Pokret počinje u glavi, a ne u mišićima".
Naš svjesna misao je pokret one čarobne palice kojom virtuozi pretvaraju tonove glazbe u cvrktanje ptica, žubore rijeka, mirise godišnjih doba, melodije koje pamtimo, a slikari svoje emocije pretvaraju u predivne slike, skulptori u sklupture.
Ono što u svakodnevnom životu nazivamo "pokret" je uzrokovano idejom u našem mozgu, iskrenjem zvjezdice na našem nutranjem nebu, svjetlost univerzuma našeg uma preobražena u djelovanje kinetičke energije u mišićima. To djelovanje završava pomicanjem djelova tijela u našem prostor- vremenu, svjetlosnoj dimenziji, kinesferi, auri, nježnom omotaču koji nas sjedinjuje sa kozmičkom energijom vječnosti.
Geometrija našeg tijela i naših pokreta određuje i oblikuje prostor u kojem dolazi do pomicanja dijelova tijela koje smo misaono- osjetilno- osjećajnom energijom poželjeli pokretati. Prostore u našem tijelu, u kojima dolazi do klizanja, pomicanja i okretanja kostiju, nazivamo zglobovima. Geometrija prostora naših zglobova određuje i geometriju naših vidljivih i svrsishodnih pokreta. Narušena geometrija zglobova izaziva oštećenja, eroziju, propadanje hrskavice i postaje uzrokom bolova u njima i oko njih. Bol remeti pravilan rad mišića, oni se skraćuju i u svojoj napetosti postaju nepokretni i bolni. U mozgu se ucrtavaju nove, neefikasnije motoričke karte, po kojima se mi onda osakačeni krećemo. Izgubivši puni obim pokreta zglobovi postaju sve bolniji, a krug nastajanja artroza u njima se zatvara i postaje obruč iz kojeg je teško izaći. Da bi uistinu spoznali važnost geometrije tijela i pokreta za naše korektno kretanje u svakodnevici opisat ću vam prostore prvog i drugog zgloba naše kralježnice, zglobove koji pokreću našu glavu u kojoj se, kako nam znanost danas tvrdi smjestio cijeli naš svijet.
Nastavit će se: Atlas
"Umijeće svakodnevnog pokreta" Dijana Jelčić, Kapitol, Zagreb, 2006.
poglavlje "Utjelovljeni um" str, 55.
poglavlje "svijest o tijelu", 85.
bglavac
edin.kecanovic
