Po čemu se može prepoznati dah anđela,je li to lagani vjetrić na tvom licu,tihi šum njegovih krila,dok prolazi pokraj tebe,ili samo tek neznatna slutnja da nas je dotaklo nešto božansko.Uvijek ostavlja za sobom nevjericu i djetinje čuđenje,ostavlja nas nespremne,zatečene,darujući nas iskustvom,koje obogaćuje našu dušu,primičući je korak bliže Bogu.

Kod mene je stigao u slatkom mirisu cvijeća.kada cvijeće nije moglo niotkuda mirisati,ta bio je studeni.Miris sam osjetila tek nakratko i na njega zaboravila,A sedam dana kasnije,on se ponovno vratio i ušao u sobu moje majke,u nedeljno predvečerje.Miris ljubica,rekla je na to moja mama,ali nismo mogli odgonetnuti odakle potiče.Te iste noći,kad je na starom tornju otkucavala ponoć,možda pola sata kasnije,osjetila sam lagani dašak vjetra koji je prostrujao mojom kuhinjom,stolnjak se ljuljao,a vani nije bilo vjetra,i svi su prozori bili zatvoreni.Tada sam začula tihi šum vode,negdje neodređeno,misleći da je sudoper,u miru sam legla na počinak.Posebno napominjem da kauč rasklapam svake večeri.Ujutro,ništa ne sluteći,podigla sam kauč,na kojem smo ja isuprug tu noć spavali.Imala sam što vidjeti Ujednom kutu kutije kauča ležala je bistra voda,moglo ju je biti više od litre,zamalo sam u nju spustila plahtu,koja se dopola smočila.Umočila sam prst u nju,bila je potpuno čista bez okusa i mirisa.Obična voda,ali odakle se tu stvorila?Nije bilo razumnog objašnjenja,desilo se nešto nemoguće,napominjem da kauč ima nožice,sudoper je na sasvim drugom kraju.nigdje vlage..sve okolo i sam ležaj bio je potpuno suh.Ni moj se suprug nije mogao prestati čuditi.A da to nije bio Ganeš,čula sam da on zbija takve neslane šale?Kojim je putevima to indijsko božanstvo stiglo u moj skromni dom?Znam sigurno se smijete dok ovo čitate,ali ja ne znam drugo objašnjenje.Znam da je on zaštitnik pisaca,pjesnika,da uklanja prepreke.Je li to bio on,ili ne znam ko....sad ja vas pitam?