MOJA RELIGIJA, NJENA TEHNIKA I ŠIRENJE 

Ja sam vidio veliku tragediju, koja je uzrok svemu ostalome, neuspjeh čovjeka da ostvari svoju vlastitu božanstvenost.

Franklin Merrell-Wolff         - PATHWAYS THROUGH TO SPACE, 1976

Sve istinski mudre misli su bile već tisuće puta poučavane, ali da ih uistinu učinimo svojima, mo-ramo o njima ponovno iskreno razmišljati, sve dok se ne uko-rjene u našem osobnom iskustvu. 

Johann W. Goethe 1749-1832

Nemojte tražiti od svijeta da se pro -mijeni-promijenite prvo sebe. Tada ćete dobiti dovoljno dobar pogled na svijet da budete sposobni promi -jeniti što god smatrali nužnim da se promijeni. Uklonite prvo brvno iz svojeg oka. Ako to ne učinite, izgubit ćete pravo da mijenjate bilo koga i bilo što. Dok niste svjesni samog sebe nemate pravo dirati bilo koga, niti se upuštati u mije-njanje bilo čega u svijetu. Kada po -kušavate promijeniti ljude ili stva-ri postoji opasnost da to činite zbog vlastite koristi, ponosa, dogmatskih uvjerenja i mišljenja, ili samo zato da ispraznite svoje negativne osje-ćaje. Imam negativne osjećaje i zato se morate promijeniti tako da se ja osjećam dobro. Prvo se pobrinite za svoje negativne osjećaje tako da, kada krenete mijenjati druge, nećete biti potaknuti mržnjom ili negativnim osjećaji-ma nego ljubavlju.

Anthony de Mello - SVJESNOST

Premda je sreća univerzalno do-bro, nipošto je ne smijemo name-tati drugima; štoviše, ne možemo je nametnuti. Ako nisu izvedene u skladu s božanskom voljom, refor-me uzrokuju nesklad. Dobro koje činimo moramo nuditi s ljubavlju i poštovanjem prema slobodnoj volji drugih. Naše poštovanje prema nji-ma trebalo bi, iznad svega, biti po-štovanje prema njihovoj božanskoj prirodi. Milosrđe primatelju nipo-što ne smije oduzeti dostojanstvo. Dok dajemo, trebali bismo poticati druge da zauzvrat daju barem ne-što. Trebali bismo im dati do zna-nja i da smo im zahvalni za pomoć. Naša im dobrota neće koristiti ako je prime pasivno. - Duhovnu i moralnu pomoć potrebno je nuditi samo kad netko zatraži pomoć.

Paramhansa Yogananda

Istina nije za sve ljude, već samo za one koji je traže. Ayn Rand

Duhovni interesi i želje osobito su nepouzdani kada se radi o zabo-ravu sebe. Svaka pomisao da živi­mo za Boga ili svaki osjećaj da Bog živi u nekome, ako vodi u kriminal u ime religije nije drugo do samoi­spravnost ili neki drugi, isto tako poguban, oblik sa­mois-pravnosti. (Velika opasnost religi-ozne samo-ispra­vnosti krije se u čovjekovoj sklonosti da Božansku Zbilju zamijeni svojim egom od čega može čak stvo­riti dehumani-zirajuću ideologiju kako bi oprav-dao nasilje nad čovjekovim dosto-janstvom i pravima, dakako u Božje ime). Istina je, pustinjski su kršćani, nakon brižljivih ispitiva-nja, kojima su se pošteno i hrabro podvrgli, otkrili da nisu ništa učini-li zbog Božje ljubavi i da Bog nije živio u njima! Bog je živio njih kroz cjelokupno iskustvo svakog trenutka, a od­govornost je bila nji-hova. Mistik bi to izrazio riječima: Ja sam ljubav. Među­tim, pritom ne bi mislio na ja na način kako smo na­vikli misliti o njemu. Ne bi mi-slio na sve one omiljene misli i poj -move, vrlo cijenjenih mentalnih, emocional­nih i fizičkih odgovora za koje smatramo da kroje naš po-seban identitet. To nije taj ja. Prije bismo mogli reći da je to nepoznati - nespoznatljivi Ja koji se nalazi iza toga ja: To je Ja koje je slobo-dno od toga ja, to je Ja mističnoga: Ja sam ljubav. Tu mistik nalazi sebe, u slobodi koju nudi ljubav. . . U kršćanskoj tradi­ciji nespoznatlji -vo to, zove se ljubav. Tada, po tajan­stvenom neznanju, spoznajem veliku istinu koju je izrazio sveti Ivan u svom prvom pismu: Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu. (1 Ivan. 4,16). Kada bih molila Boga da ja budem inspiracija svim ljudima, zatekla bih samu sebe kako se kajem pred vratima svake kuće. Radije ću moliti da moje srce bude prema svima čisto. Rekla je majka Sara. Verba Seniorum, 4. stoljeće (Priče pustinjskih svetih očeva i žena)

Gregory Mayers - ČUJ PUSTINJU

Kada je ljubav savršena, Svetac postaje Mudrac. Ramana Maharshi - K. Lakshmana Sarma - MAHA YOGA - Upanišadsko nasljeđe u svjetlu učenja Bhagavana Šri Ramane, 1937

VEZANOST  UBIJA

LJUBAV  USKRSAVA

Kako shvatiti razliku između lju-bavi i vezanosti? Iako iz­vana izgle-daju slične, zapravo su potpuno različite. Veza­nost je suprotnost ljubavi: iza vanjskih pokazivanja ljubavi, vezanost skriva istinsku mržnju, ubija ljubav. Nema ničeg otrovnijeg od vezanosti i težnje za posjedovanjem. Žeđ za posjedova -njem, vezanost - to je lažna ljubav. Bolja je mržnja - mržnja je, na kraju krajeva, poštenija i stvarni­ja. Mržnja može jednom prerasti u ljubav, ali težnja za po­sjedovanjem nikada neće postati ljubav. Treba je odbaciti, treba do-rasti do ljubavi. Voljeti znači biti spreman stopiti se, sjediniti se s drugim čovjekom. To je istinska smrt, duboka provalija bez dna ko­ja vas definitivno guta. Tome nema kraja, nema granice, to je vječno, neprekidno uranjanje u ljubljenog. Kada volite dru­goga, taj drugi za vas postaje toliko važan, da gubite sebe. Ljubav je potpuno predava-nje jer ostane li samo jedan mali uvjet, znači - važni ste vi, a ne ljubljeni: u središtu ste vi, a ne ljubljeni. A ako ste vi središte - onda je drugi jednostav­no - sred-stvo. Vi ga koristite, iskorištavate ga radi postizanja zadovoljstva, radi osobna zadovoljenja. Vaš cilj ste - vi sa­mi. A krajnji cilj ljubavi je vaš voljeni, vaše rastapanje i ne-s­tajanje u njemu. Ljubav je slična smrti. Zato se ljudi boje ljubavi i izbjegavaju je. Ljubav je duboka potreba, nemoguće je živjeti bez ljuba­vi: ako nema prave ljubavi, vi se zadovoljavate njezinim na­do-mjestkom. I koliko god bio lažan taj nadomjestak, za krat­ko vrijeme, na samom početku daje osjećaj zaljubljenosti. Čak i nadomjestak donosi nasladu. Prije ili poslije, pri -jevara se otkrije, ali vi nećete mije -njati zamišljenu ljubav za pravu; vi ćete jednostavno promijeniti ob-jekt ljubavi. Spoznavši da to nije prava ljubav, možete izabrati jedan od dva puta. Možete postati onaj koji zaista voli ili promije­niti part-nera. Razmišljate: "Ova mi ljubav nije donijela obe­ćano blaženstvo, naprotiv, postao sam još nesre-tniji". I tako postajete žrtva prijeva -re, a ne onaj koji vara. Nitko vas ne može prevariti tako spretno, kao vi sami se­be. Usprkos tome, vi osjećate da vas netko drugi vara, da je taj drugi za sve odgovoran. Promijenite ženu, učitelja, boga, promijenite religiju - zamijenite je-dne drugima. I tada će vas na neko vrijeme obaviti osjećaj ljubavi, osjećaj ushićenja. Ali poslije će prijevara ponovno biti otkrivena jer vam ne može pružiti zadovolj-stvo. I ponovno će vam trebati zamjena za "nešto drugo". Ako se bojite smrti, uplašit ćete se i ljubavi. U smrti umi­re samo tijelo. Ljubav donosi smrt umu i egu. Strah od smrti postaje strah od ljubavi, a strah od ljubavi postaje strah od molitve i meditacije.

Ljubav je dublja pojava od smrti, medi­tacija je dublja od ljubavi, zato što je u ljubavi još uvijek prisutan netko - imate se za koga uhvatiti. I kada se hvatate, jedan dio vas ostaje živ. Ali u meditaciji se nemate za koga uhvatiti. Ljubav je smrt, vezanost nema ničega zaje -dničkog sa smrti. U ljubavi vaše povjerenje prema drugome tako je veliko da vam razum više nije potreban - možete ga odbaciti. Eto zbog čega ljudi zovu ljubav ludi-lom ili zaslijepljenošću. Vi odbacu -jete svoj ego, svoj um, gledano iz kuta onih oko vas - vi postajete slijepi i bezumni. Sve religije govore da se samo uz pomoć vjere, povjerenja i ljubavi može ući u hram božan­skog.

Ljubav - to je povjerenje, rastapa-nje ega. Središte se pre­mješta u ljubljenog. Ljubljeni za vas dobiva golemo značenje, postaje vaš život. Nemate u sebi ni trunke sumnje. Kada ne sumnjate, smirenost i oča-ranost vaši su suputnici. Samo po­vjerenje vodi do ljepote i blažen-stva. Ali ego nastavlja radi­ti svoj prljavi posao. Umjesto ljubavi, ego u vama raspaljuje strast i vezanost. Ljubav govori: neka drugi vlada tobom; ego govori: zavladaj dru-gim. Ljubav govori: rastopi se, izgubi se u drugom čovjeku; ego govori: neka se on podčini tebi, pri­sili ga da bude ti, ne daj mu slobodu, neka on bude tvoja sje­na. Ljubav donosi život voljenome; strast i vezanost ga ubi­jaju, oduzi-maju mu život. Eto zbog čega tzv. zaljubljeni po­lagano ubijaju jedno drugoga - oni su otrovni. Vi ljuba-vlju ubijate jedno drugo. Zato je naš svijet tako ružan, iako iz­gleda kao da je pun ljubavi. Ljubav izgoni strah. Želja za vladanjem rađa strah i strah stalno raste jer kad vladate čovjekom, stalno se bojite da vas može napustiti, može otići od vas, zavoljeti nekoga dru-gog. Zaljubljeni se počinju uzaja-mno nadgledati, počinju među­so-bno ograničavati slobodu, da dru-gome ne bi ostajala nikak­va šansa. Ali ograničavanje slobode, sprječa-vanje mogućnosti da se susretnemo s neizvjesnošću, čini život banal-nim i ne­životnim. Sve postaje "prizemno", beznačajno, dosadno i monotono. I što dulje to traje, sve više u vama raste potre­ba za vlada-njem. Osiguravate sebi sve veću zaštitu, ograđuje­te sebe novim zi-dovima i rešetkama. Ali što je zatvor sigur­niji - manje je u njemu života. Načini izgradnje takvog za­tvora različiti su i vrlo tankoćutni: ljubomora, sumnja, osveta i strast vladanja na takvom su stupnju, da onaj drugi pre­staje biti samostalna osobnost. On postaje stvar, roba jer - lak­še je podčiniti stvar nego čo-vjeka. Ako ljubav doživi krah (a to je neizbježno zato što to i nije bila ljubav), vi postupno počinjete vo-ljeti stvari. U druš­tvu u kojemu je ljubav sasvim uništena, ljudi se zaljubljuju u stvari ili životinje: u pse, mačke, automobile, kuće.

Zbog želje da vladate - vi ubijate. Uzajamnost je moguća samo tamo gdje je prisutna sloboda, ali vi ne dopuštate dru­gom čovjeku da bude slobodan jer vaša ljubav nije prava. Ovo se ne odnosi samo na ljubav između muškarca i že­ne: ako poči-njete voljeti Isusa, sve se to pona-vlja. Čak i tu pokušavate vladati. Kršćani smatraju da Krist pripada nji­ma. I da se nalazi samo u njiho-vu hramu. Povijest poznaje mnogo slučajeva krvavih bitaka za hramo-ve među onima ko­ji smatraju da Bog, Istina pripadaju samo njima. Bog ne mo­že biti ni moj ni vaš. Zar je On stvar, kuća ili roba? Kada je religija zasnovana na želji za vladanjem, postaje opasnost za mir, postaje licemjerje, privid, po-litika, trgovina. Želja za vladanjem ubija vašu ljubav, vaše poklon-stvo, vašu molitvu.   PORUKA RAZIGRANOG DUHA - Ogledalo Prosvjetljenja  (prevedeno sa ruskog)

Shvati da su stavovi stvar osjećaja; a kad osjećaji uzmu maha, mudrost je daleko.

Huang-Po - zen učitelj