Stoga je najvažnije na vrijeme preduhitriti depresiju, te se opskrbiti s dovoljno jutarnjeg svjetla, kako bismo kroz jesen i zimu prošli vedro i raspoloženo.
.
Postoje dokazi kako godišnja dob utječe na broj samoubojstava, koja se pojavljuju češće ljeti, te na broj rođene djece, koja se češće rađaju u proljeće i ljeto. Međutim, na te stvari ne utječe isključivo promjena u temperaturi, nego i mnogi drugi faktori.
Međutim, najjači utjecaj na ljudsko ponašanje ima jesen izazivajući sezonsku depresiju. Žrtve sezonske depresije počinju osjećati potištenost u kasnu jesen ili ranu zimu, te je zadržavaju do proljeća ili ljeta.
Znanstvenici kažu kako ljudi imaju svoj unutarnji sat koji je odgovoran za kvalitetu sna i neke druge dnevne funkcije. Svjetlost kod ljudi izaziva neke izvana neprimjetne promjene poput skupljanja zjenica, razbuđivanja, podizanja razine melatonina i frekvencije srca. Receptori svjetlosti su u mrežnici oka, pa kako se razina svjetlosti smanjuje u jesen i zimu, to ipak ostavlja tragove na unutarnjim satovima ljudi.
Ne otkucava svačiji biološki sat u 24 satnoj rotaciji. U prosjeku je nešto duži, oko 24 sata i 11 minuta. Jutarnja svjetlost resetira svako jutro naš sat, tako da je on u sinkronizaciji sa stvarnim vremenom.
Osobe s dužim prirodnim satom obično su „noćne ptice“, a oni će imati i više problema sa spavanjem tijekom tmurnih dana.
bglavac
edin.kecanovic
