Iako se u trenutku povećanja broja nezaposlenih, može činiti da je tema o 'zanimanjima budućnosti' prilično apstraktna, europske zemlje se već dulje vrijeme pripremaju za promjene koje će na tržištu rada uzrokovati napredak znanosti i tehnologije. U Hrvatskoj, međutim, još nije provedeno niti jedno istraživanje o budućim potrebama za radnom snagom koje bi postavilo temelj za razvoj modernih i relevantnih nastavnih programa.
Takvo je istraživanje nedavno, na zahtjev britanske vlade, provela kompanija Fast Future, čiji je cilj bio utvrditi koja će zanimanja biti najtraženija u idućih 20 godina, odnosno koja bi se nova zanimanja mogla pojaviti. Među novim zanimanjima našli su se i svemirski turistički vodiči, trgovci vremenom, virtualni učitelji, te kirurzi za poboljšanje pamćenja.
Uz navedena zanimanja, predviđa se i potražnja za stručnjacima za stvaranje novih organa, specijalistima za nanomedicinu, wellness menadžerima za starije, svemirskim pilotima i arhitektima, osobnim medijskim djelatnicima, čistačima informacija, organizatorima virtualnog života, virtualnim odvjetnicima, psiholozima za virtualno neprilagođene i dizajnerima nove generacije vozila.
Prema anketi koju je na tu temu, među 360 ispitanika, proveo MojPosao, a u kojoj su se nastojale utvrditi preferencije između 4 zanimanja budućnosti uključena u britansko istraživanje, ispitanici su najviše zainteresirani za zanimanje stručnjaka za klimatske promjene.
Naime, na pitanje 'Za koje bi ste se od ponuđenih zanimanja budućnosti najradije školovali/prekvalificirali?', 29% ispitanika je odabralo upravo to zanimanje. Većina ih ističe kako je to, s obzirom na dinamične klimatske promjene koje se događaju, sigurno zanimanje koje će u budućnosti biti traženo.
Posao specijalista za nanomedicinu odabralo bi 19% ispitanika, ponajviše jer to smatraju zanimljivim područjem znanosti te zato što smatraju da nanomedicina i regenerativna medicina predstavljaju budućnost. Njih 14% htjeli bi postati stručnjaci za stvaranje novih organa, također zato što smatraju da će se u budućnosti pojaviti potreba za tim zanimanjem te kako bi pomogli ljudima u rješavanju zdravstvenih tegoba.
Za 6% ispitanika pravo zanimanje budućnosti predstavlja ono farmera za uzgoj genetski modificiranih biljaka, prije svega, radi pomoći čovječanstvu u preživljavanju, ali i zbog života u prirodi i slobode koju, prema njihovom mišljenju, takav život pruža.
Ostalih 32% ispitanika odabralo bi neko drugo zanimanje, među kojima su najzanimljivija stručnjak za robotiku, astronaut, terapeut alternativne medicine i stručnjak za antikorupciju. Među poželjnim zanimanjima budućnosti, prema mišljenju ispitanika, su i stručnjak za ekologiju, farmaceut, stručnjak za elektroniku i komunikacije te antropolog. Čini se da većina ispitanika smatra i kako zanimanje političara ima dobru perspektivu za budućnost, jer ga je velik broj njih istaknuo kao atraktivno. (T. B.)
bglavac
edin.kecanovic
