SYDNEY - Iz srednjega vijeka, kada je raženi kruh većine Europe nosio ergot alkaloide nastale razvojem plijesni Claviceps purpurea na žitarici raži, sačuvani su zapisi o smrtonosnim epidemijama izazvanima tom plijesni, a čini se da bi se sve to moglo i ponoviti.
Sačuvani su zapisi o ergotimu, tzv. vatri sv. Antuna, bolesti s halucinacijama, maničnom depresijom, gangrenom, pobačajima, smanjenom plodnošću te bolnim konvulzijama koje završavaju smrću, a današnje klimatske promjene što donose više temperature i manje kiše na istočnu obalu Australije znače i veće koncentracije opasnih aflatoksina.
To je upozorenje na Svjetskom kongresu o zdravlju u Brisbaneu izdala Lisa Bricknell, istraživačica sa sveučilišta u Queenslandu.
"Iako nema neposredne prijetnje od conflakesa-ubojice, potencijal za sve veću izloženost aflatoksinima nedvojbeno postoji", rekla je na tome skupu. "Moramo istražiti opasnost za proizvodnju kukuruza i pozorno motriti prehrambene proizvode koji ulaze u zemlju".
Pojedinačna doza aflatoksina nije opasna, ali s vremenom se oni gomilaju u organizmu. Oni se pojave kao posljedica gljivične infekcije usjeva na polju ili za skladištenja. Bricknell kaže da je u Australiji nedavno bilo znatnijih povećanja razine aflatoksina u usjevima, a globalno će zagrijavanje taj proces samo potaknuti.
"Količina kiše u uzročno-posljedičnoj je vezi s aflatoksinskom kontaminacijom. Loši uvjeti pogoduju kontaminaciji, a dodatno još dovode do stresa za biljku i zbog njega je biljka još podložnija kontaminaciji".
Preuzeto sa www.vecernji.hr
(Hina) |