Prema njima većina žena ima ogromna očekivanja od sebe, svojih života i svih ljudi koji ih okružuju. Misle kako se svijet vrti oko njih, s gotovo zaluđenim osjećajem vlastite famoznosti, vjerujući kako su pametnije, talentiranije i privlačnije nego što zapravo jesu.
Današnje žene teško prihvaćaju kriticizam i pokazuju empatiju jer su previše zaokupljene same sobom.
Je li vas naljutilo ovo iznad? Pretpostavljamo, jer narcisoidne i egocentrične žene su i pretjerano arogantne.
Naravno šalimo se. Ali zaista znanstvena istraživanja govore kako postoje sve veći dokazi o nastanku epidemije ega i narcisoidnosti.
Do sada je narcisoidnost bila uglavnom muški sindrom, koji u pravilu svoje korijene vuče iz kućnog odgoja i škole gdje se djecu nagrađuje ekscentrično, razmažuje i nameće im se stav kako su ona nešto posebno.
U jednom nedavno objavljenom članku četiri slobodne žene izjasnile su se zbog čega misle da su još uvijek solo. 39-godišnja direktorica ustvrdila je kako je previše neovisna da bi bila u vezi, 38-godišnja glazbenica svoju slobodu objašnjava također svojom neovisnošću, jakim stavovima, te velikim postignućem. Kaže da joj svi govore, a i ona u to vjeruje kako je preobrazovana i preuspješna za većinu muškaraca.
Treća, 30-godišnjakinja je izjavila kako se jednostavno previše dobro zabavlja da bi se smirila.
Četvrta, 29-godišnja djevojka izjavila je kako je previše izbirljiva. Njen odabranik treba biti visok, šarmantan, uspješan, s automobilom i solventan.
Stručnjaci psiholozi analizirajući njihove stavove i ponašanje došli su do zaključka kako je kod sve četiri korijen problema ležao u narcisoidnosti, pretjeranom osjećaju vlastite vrijednosti.
Naravno, nema ništa loše u postavljanju visokih kriterija, ali zavaravati se i imati potpuno nerealna očekivanja i pogled na sebe i svijet oko sebe je potpuno druga stvar.
Prema istraživanjima provedenim u SAD-u, u zadnja dva desetljeća došlo je do porasta narcisoidnosti za oko 67 posto u odnosu na ranija razdoblja, iako ovaj put uglavnom kod žena. Vjeruje se kako trenutno oko 10 posto populacije pati od narcisoidnosti do te mjere da se može smatrati poremećajem osobnosti.
Simptomi narcisoidnosti uključuju: Ogroman osjećaj samo-važnosti, vjeru kako je on ili ona nešto posebno, a u neku ruku i bolji od ostalih, bilo intelektualno ili fizički, težnja za divljenjem od strane drugih, osjećaj kako imaju pravo na nešto posebno, bilo novac, slavu ili sreću čime bi ostvarili tuđu zavist, nemogućnost da se poistovjete s drugima, nesposobnost da priznaju pogrešku, bahato ponašanje, stav i odnos prema drugima.
Ono što je znanstvenike više zabrinulo od porasta broja narcisa je smatranje narcisoidnosti "normalnim" stanjem – kulturološku promjenu u kojoj se i nenarcisoidni ljudi zavode stavljanjem naglaska na materijalnom, fizičkom izgledu i slavi.
Prema znanstvenicima fokus na samo-divljenju uzrokovao je kulturološki pomak od realnosti prema životu u svijetu mašte. Imamo "umišljene bogataše" (s ogromnim kreditima, hipotekama i dugovima), "umišljene ljepotice" (zbog plastične kirurgije), "umišljene poznate osobe" (putem reality showa) "umišljene znanstvenike" (asistente na fakultetima koji su tko zna kako stigli do te pozicije) i "umišljene prijatelje" (zbog razvoja društvenih mreža tipa Facebooka).
Nema ništa loše u zdravoj dozi samopouzdanja, ali ljubaznost i skromnost ispunit će naš život, a ne nerealno doživljavanje vlastite osobnosti.
Prema Dr. Carol Craig, britanskoj stručnjakinji za samopouzdanje i dobrobit, živimo u svijetu i kulturi koja potiče ljude da vjeruju kako su nešto posebno i kako zaslužuju samo najbolje i/ili da ih se percipira kao uspješne. U ovom slučaju, dodaje, ne radi se o samopouzdanju, nego narcisoidnosti.
Dr. Craig vjeruje kako će vraćanje samopouzdanja u zdravu ravnotežu, vratiti i ljubavni i financijski život narcisoidne osobe u ravnotežu.
Navodi kako moramo znati da jedna riječ ili savjet neće pomoći ni vama ni osobi za koju vidite da pati od prevelikog ega, ali postoje tehnike uz pomoću kojih je to moguće. "Ako vjerujete da u životu zaslužujete više, gledajte izvan sebe. Svoje vrijeme darujete zajednici, dobrotvornom radu, volontirajte... Vjera kako prvo morate usrećiti i upotpuniti sebe, neće vas odvesti nikuda ni dugoročno usrećiti. Briga za druge hoće", zaključuje Dr. Craig.
bglavac
edin.kecanovic
