Ušli smo u novu eru liječenja raka”, poručio je tim sastavljen od znanstvenika iz Velike Britanije i SAD-a na predstavljanju svoj novog projekta – izradi opsežne studije koja će ponuditi impresivnu mogućnost potpuno personaliziranog liječenje karcinoma.
Tisuću kolonija
Timovi će “popisati” sve tipove karcinoma te ih “spariti” odgovarajućim lijekovima i na taj način dobiti svojevrsni katalog iz kojeg će liječnici moći izabrati terapiju koja ima najizravnije djelovanje, odnosno onu koja će biti najučinkovitija kod svakog pojedinačnog pacijenta.
Projekt teži oko 8,5 milijuna eura, a trajat će najmanje pet godina, najavili su znanstvenici s instituta Sanger u Cambridgeu te njihovi kolege iz Opće bolnice u Massachusettsu. Nadaju se da će nakon toga liječenje oboljelih biti potpuno drugačije od dosadašnjeg: prvi korak u liječenju bit će genski testovi te će prema mutaciji u DNK, “odgovornoj” za tumor, liječnik točno znati koji će lijek najbolje djelovati na taj tip karcinoma.
Pojam nove ere u prvom redu se odnosi na činjenicu da će genski različiti tipovi karcinoma – koji su se dosad, manje-više, trpali u isti koš, odsad biti klasificirani kao zasebne bolesti, pa čak i kad je riječ o jednom te istom organu koji je zahvatila bolest. Tako će, primjerice, dvije pacijentice oboljele od raka dojke primati različite lijekove – u skladu sa specifičnim genskim mutacijama koje uzrokuju tumor.
Zasad je poznato oko 200 različitih tipova karcinoma, no genski testovi pokazali su da se ti tipovi račvaju u mnogo podtipova. Vrsna razlika između njih je različiti genski slijed mutirane DNK.
Već postoje lijekovi koji ciljano djeluju na određeni tip karcinoma, tzv. pametni lijekovi, i dosad su se pokazali vrlo uspješnima. Za ilustraciju, jedan od najpoznatijih pametnih lijekova namijenjen liječenju karcinoma dojke jest herceptin, no on djeluje samo na karcinom kod kojeg su nazočna specifični HER 2 pozitivni receptori.
Prvi cilj najnovijeg istraživanja sastoji se u tome da se identificiraju lijekovi koji će, poput herceptina, ciljano djelovati na maligne stanice, odnosno na različite genske podtipove raka. Znanstvenici će pregledati tisuću kolonija tumorskih stanica, od kojih svaka već ima mapirani genski slijed. Stanice će tretirati sa 400 kemijskih tvari kako bi utvrdili koje kolonije reagiraju na koji agens. Rezultate će potom spojiti s DNK profilima tumorskih stanica te predložili moguće lijekove.
Farmaceutske kuće
– Primjećujemo da tijekom godina farmaceutske kuće odbacuju sve više lijekova jer ne djeluju na široku populaciju bolesnika, no svejedno, ti lijekovi kod manjeg broja pacijenata izazivaju iznimno snažan pozitivan efekt – kazao je profesor Mike Stratton iz Instituta Sanger te dodao: – Nadamo se da ćemo ponovno obnoviti zanimanje za neke od tih lijekova. Primjer je lijek za rak pluća iressa koji nije prošao sva klinička testiranja jer nije bio dovoljno učinkovit na veliku populaciju, no u pet do deset posto bolesnika pokazao se spasonosnim.
|
bglavac
edin.kecanovic
