Srcu godi, mozgu škodi | |
Rose Hoban |
Zadnjih se godina puno govori o crnom vinu; studije pokazuju da je za srce vrlo dobro umjereno pijenje - oko jednu, dvije čaše dnevno - crnog vina. No, kako stoje stvari s mozgom? Neurološkinja Carol Ann Paul potražila je odgovor na to pitanje. Provela je istraživanje na Školi javnog zdravlja Sveučilišta Boston, pregledavši podatke iz jedne dugoročne studije.
"Jedna od stvari koja je napravljena u okviru studije Framingham bile su snimke nuklearnom magnetskom rezonancijom na normalnoj populaciji ispitianika, njih 1839. Na tim je snimkama bio izmjeren volumen mozga svakog ispitanika," kaže Paul.
Sudionici u studiji Framingham popunili su vrlo detaljne upitnike o svojim navikama, aktivnostima i prehrani i to više puta kroz nekoliko desetljeća. Mnoga od pitanja ticala su se konzumacije alkohola.
"Imala sam podatke o njihovoj konzumaciji alkohola, prema kojima sam ih podijelila u pet skupina: apstinenti, bivši pijanice, oni koji piju malo, umjereno ili dosta alkohola. Uz 'malo' definirano kao 1-7 pića tjedno, dakle jedna čaša dnevno; 'umjereno' kao 8-14 pića tjedno, te 'dosta' kao više od 14 pića tjedno," kaže Paul.
Usporedivši tako kategorizirane ispitanike s rezultatima njihovih skenovima mozga, Paul je ustanovila da što je više netko pio to mu se brže s dobi smanjivao mozak.
"Normalno starenje izaziva smanjenje mozga po stopi od 0,2 posto godišnje, odnosno 2 posto po desetljeću. A, razlika između normalnih osoba i apstinenata, te apstinenata i svake od drugih kategorija bila je 0,25 posto po grupi. To je jednako godini ili dvije starenja," kaže Paul.
Paul kaže da je slijedeće pitanje na koje će potražiti odgovor: da li kod osoba čiji mozgovi se brže smanjuju dolazi i do bržeg gubitka kognitivnih funkcija? U međuvremenu, kaže, nastavit će uživati u crnom vinu u umjerenim količinama; srcu godi, a mozgu ne škodi pretjerano.