Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član magdalena13

Upisao:

magdalena13

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1696

PUTA

OD 14.01.2018.

Još me pogađa nesreća pojedinca

Još me pogađa nesreća pojedinca
Ako novinar i njegov urednik uspiju samo za trenutak »ući u cipele« ljudi o kojima će izvještavati i shvate da će tekst ili TV emisija pridonijeti nečijoj nesreći, trebali bi stati i reći: »Bavim se novinarstvom da bi ovaj svijet bio ljepše mjesto za život.« Suradnja s takvim novinarima ispunjava svrhu oba zanimanja: i novinara i psihologa. Ali, ako iskaz psihologa novinaru dovede do pogoršanja nečijeg stanja, onda je to upravo suprotno od onoga što bi psihologija kao struka trebala ostvariti, a čini mi se i upravo suprotno onomu čemu bi novinarstvo trebalo težiti

Dr. sc. NATAŠA JOKIĆ BEGIĆ O ULOZI STRUKE U MEDIJSKI EKSPONIRANIM SLUČAJEVIMA

Još me pogađa nesreća pojedinca

Razgovarala Ingrid ŠANDOROV

Psihologinja dr. sc. Nataša Jokić Begić izvanredna je profesorica na Odsjeku za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta i klinička psihologinja s dugogodišnjim iskustvom u području psihodijagnostike i psihoterapije, bihevioralno-kognitivnog smjera. Na nedavnoj konferenciji psihologa u Poreču vodila je izrazito posjećene kliničke domjenke u koautorstvu s kolegicom Nadom Anić.
- Cijela konferencija bila je posvećena temi psihologija-mediji-etika. Znam neke svijetle primjere kvalitetne suradnje između medija i institucija koji su vezani uz medijski eksponirane slučajeve ovdje kod nas u Istri, i po mom uvjerenju radi se u velikoj mjeri o osobnosti urednika i novinara koji prati »osjetljive« priče. Što vi mislite o tome?
- Slažem se s vama i vjerujem da većina novinara radi u skladu s etičkim načelima tog zanimanja. Pogledajmo to iz kuta oba zanimanja. Razlozi zbog kojih se ljudi obraćaju psihologu nikada nisu jednostavni ni lagodni. Uglavnom se radi o ljudskim nesrećama i tugama, koje često ne pogađaju samo jednog čovjeka, već čitave obitelji ili čak i širu zajednicu. Senzacionalističkim napisima u medijima dodavati još nesreće u najmanju je ruku nehumano. Ako novinar i njegov urednik uspiju samo za trenutak »ući u cipele« tih ljudi o kojima će izvještavati i shvate da će njihov tekst ili TV emisija pridonijeti nečijoj nesreći, tada bi trebali zastati i reći: »Nisam radi toga postao novinar, bavim se novinarstvom da bi ovaj svijet bio ljepše mjesto za život.« Suradnja s takvim novinarima ispunjava svrhu oba zanimanja: i novinara i psihologa. U suprotnom, ako iskaz psihologa novinaru dovede do pogoršanja nečijeg stanja, onda je to upravo suprotno od onoga što bi psihologija kao struka trebala ostvariti, a čini mi se i onoga čemu bi novinarstvo trebalo težiti. Ne treba dozvoliti da puka trka za profitom pogazi osnove ljudskosti.

Psihologija u modernom svijetu postaje sve važnija

- Jedan od tri »klinička domjenka« bio je izuzetno posjećen, ali je više sličio na prosvjedni skup, s obzirom na to koliko su psiholozi, pogotovo oni iz socijalne skrbi, izražavali nezadovoljstvo, nemoć i frustriranost statusom u centrima za socijalnu skrb. Kako to komentirate?
- Očito se ondje otvorilo pitanje o kojem kolege dosad nisu imali prilike progovoriti, a tišti ih i ne znaju kako izaći na kraj s poteškoćama s kojima se suočavaju. Ponovit ću, psihologu se obraćaju ljudi kad su u nevolji. Psiholozima u centrima za socijalnu skrb se obraćaju ljudi koji se nalaze u višestrukim i ozbiljnim nevoljama. Vrlo često rješavanje problema zahtijeva i angažiranje policije, pravosuđa i ostalih službi. Psiholog tada treba dati svoje podatke i uskoro postaje predmet prijetnji, što klijenata koji se osjećaju zakinuto, što medija ako oni, nažalost često vrlo paušalno, procijene da je kolega pogriješio. Psihologa veže profesionalna etika i o slučaju ne smije ništa iznositi pa postaje bespomoćna žrtva. Kolege su izrazile svoj osjećaj bespomoćnosti. Pred Hrvatskim psihološkim društvom i Hrvatskom psihološkom komorom je zadatak da im ublaži frustriranost i vrati osjećaj sigurnosti, bez kojeg nitko ne može kompetentno obavljati svoj posao.
- S druge pak strane čini se da se psihologija kao struka puno uspješnije inkorporirala u društvo nego srodne profesije, i da se mišljenje psihologa traži i uvažava. Psiholozi bi trebali biti zadovoljniji svojim statusom u društvu. Jesu li?
- Uvijek može bolje, ali slažem se s vama. Psihologija, i kao znanost i kao struka, postajat će sve potrebnija u modernom društvu. Napredak ostalih znanosti riješio je brojne probleme: živimo duže nego ikada jer je medicina našla lijekove za brojne bolesti, živimo i lagodnije jer su tehničke znanosti iznašle načina kako da si olakšamo rad, kako da brzo komuniciramo, razmjenjujemo informacije, rješavamo probleme. Ono što je još ostalo zagonetka, i zato je psihologija sve popularnija, jest zašto smo uz iste životne uvjete toliko psihički različiti, zašto je netko vječno nasmiješen, a drugi i u najmanjoj sitnici nađe razlog da bude nesretan. Koji to uvjeti pogoduju da se netko razvije u sretnu i odgovornu osobu, koji su rizici po mentalno zdravlje? Psihologija ima i svoju primijenjenu stranu pa njezine usluge koriste institucije, tvrtke, pojedinci.
- Izgleda da smo i kao roditelji izgubili kompas u odgoju djece te smo skloni pomicanju granica u materijalnom i svakom drugom smislu. Što biste poručili roditeljima?
- Većina roditelja odlično odgaja svoju djecu, prilagođavajući se zahtjevima modernog društva koje je zaista postalo materijalno orijentirano. Ogromna većina djece odrasta u normalne, zdrave i odgovorne ljude, što znači i da su roditelji obavili dobar posao. Materijalizam treba pomalo ismijavati, ne dozvoliti da on upravlja vama i vašim djetetom, već treba nastojati da vi upravljate njime. Da, volimo si ponekad priuštiti nešto lijepo, ali ne trebamo se osjećati loše ako nemamo odjeću s markom. Dapače, razvijajmo kod djece svijest da je glupo davati toliki novac na marke, već je bolje štedjeti i onda si priuštiti neko krasno putovanje koje će u nama buditi lijepe uspomene.

Empatija je imanentna ljudskoj vrsti

- Imam dojam da je razina empatije kod ljudi znatno opala i da u tom duhu odgajamo djecu doma i u školi. Bi li trebalo tijekom prijamnog ispita testirati razinu empatije kod budućih studenata psihologije i defektologije te srodnih struka?
- Bilo bi moguće, ali ne znam je li potrebno. Rađamo se sa sposobnošću za empatiju: već bebe oponašaju izraze lica ljudi oko sebe. Empatija nam pomaže u učenju brojnih vještina, imanentna je ljudskoj vrsti. Treba je i razvijati, što se i radi u studijskim programima koje ste naveli.
- Kao izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možda ste na specifičan način proživljavali aferu »Index«. Koji bi bili njeni pozitivni i negativni dosezi?
- Po meni je akcija »Index« metaforički istiskivanje gnojnog prišta. OK, možda smo dio gnoja i istisnuli, ali ima još toliko gnojnih prišteva u svim ostalim područjima da bi trebalo mnogo sustavnije otkriti što to s tim organizmom ne valja kad baš svaki njego dio obiluje takvim problemima. Ova akcija je sigurno imala pozitivan učinak u smislu jasnog izricanja koja se ponašanja nikako neće tolerirati jer su nemoralna i za svaku osudu, no s druge strane stekao se dojam da se radi samo o kozmetičkoj mjeri koja će biti kratkog daha. Ponovno je iza svih napisa u novinama ostalo mnogo uplakane djece profesora čije su slike bile u svim medijima, djece koja nisu ništa kriva, a sada ih je sram ići u školu jer ne znaju je li tata nešto krivo napravio ili su policajci nešto krivo napravili, i hoće li i oni sutra biti stavljeni na stup srama. Oprostit ćete mi - shvaćam društvenu korist, ali ja sam ipak samo klinička psihologinja koju i nakon 20 godina staža nesreća pojedinca još uspije pogoditi.

 

O transseksualnosti i promjeni spola

- Imate dosta iskustva u radu s transseksualnim osobama, u sklopu zagrebačkog Centra za kliničku psihologiju. Otkad radite s takvim pacijentima i kako doživljavate psihoterapiju s njima s obzirom na visok stupanj konzervativnosti u našoj zemlji?


- S transseksualnim osobama radim već desetak godina i moram priznati da mi je to jedan od dražih poslova. Transseksualne osobe su najčešće psihički popuno zdravi ljudi koji od vrlo ranog djetinjstva imaju osjećaj nepripadanja spolu u kojem su rođeni. Biti transseksualac bilo gdje na svijetu nije lako, ali biti transseksualac u konzervativnoj sredini posebno je teško. Sve znanstvene spoznaje jasno govore da se radi o biološki uvjetovanom poremećaju i osoba može vrlo malo učiniti da bi taj stalni osjećaj nepripadanja svom spolu ublažila. Medicina omogućuje operativni zahvat, što za većinu nije opcija, jer to znači gubitak brojnih bliskih odnosa, posla i svega ostalog. Poveća li se tolerancija prema ljudima koji se nose s ovom vrstom problema, i njima će život biti lakši. Evo prave teme za medije, a ne tko je koga ostavio i tko je našao drugu ženu ili muža.

www.glasistre.hr

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U OŽUJKU...

OŽUJAK...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je blagdan sv. Josipa. Sretan imendan svima koji nose to ime. Lp

    19.03.2024. 08:03h
  • Član bglavacbglavac

    Sretan vam dan žena , drage moje žene. Lp

    08.03.2024. 06:52h
  • Član iridairida

    a najavili su nam olujno vrijeme..., ali hvala ti, i tebi ugodan dan...:-)))

    04.03.2024. 14:15h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebSvijet jogeInfo izlogMagnezij tajne

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info