VIKTOR VASARELY

Istaknuti predstavnik drugoga naraštaja apstraktnih slikara, Viktor Vasarely, rođen je u mađarskom gradu Pečuhu 9. travnja 1908.

U Budimpešti je 1928. postao učenik Sandora Bortnyika i Laszla Moholy Nagya, koji su došli iz Gropiusova Bauhausa u Weimaru.

S 24 godine Vasarely dolazi u Pariz slijedeći upute svojih profesora da umjetnost nije ništa, a da je zanat sve, te je preživljavao kao crtač i grafičar.

Njegove prve slike u trendu su vremena, da bi tek na kraju 2. svjetskog rata 1944. izbio iz njega budući Vasarely na izložbi koju je postavila galeristica Denise Rene.

U toj suradnji galeristice, koja je išla ispred vremena i okupljala umjetnike kao što su Maljevič i Mondrian, slikare koji su u slikarstvu tražili drugi kut izražavanja, nastala je 1955. Umjetnost pokreta.

Uz Marcela Deschampsa koji je prvi put počeo prakticirati Umjetnost pokreta, Vasarely je jedno od najjačih imena u Žutom manifestu kojim je službeno obilježen početak tog slikarskog pravca, a u kojem on simbolizira Op Art.

Poslije Pariza, gdje je imala razmjere šoka, izložba Umjetnost pokreta putovala je u New York i druge svjetske metropole.

Kada je bio na vrhuncu popularnosti, Vasarely, osnivač Op Arta, gostovao je potkraj 60-ih godina 20. stoljeća godina sa svojom grupom u Zagrebu, u sklopu Novih tendencija, smotre koja je u drugoj polovici 60-ih okupljala u Zagrebačkoj galeriji suvremene umjetnosti najpoznatije umjetnike optičko kinetičkog usmjerenja iz cijelog svijeta.

Osvrćući se na svoj rad Vasarely je u reviji Le Figaro litteraire u jednom intervjuu rekao: Izražajna forma novih čovjekovih iskustava nije opisivanje, već analogija.

Tradicionalno slikarstvo iscrpilo je svoje tehničke mogućnosti, ono je danas osuđeno na ponavljanje. Likovna umjetnost je prinos uljepšavanju umjetnih krajolika, čini ih veselijima i raznovrsnijima.

Viktor Vasarely umro je u Parizu 15. ožujka 1997. U njegovu rodnom gradu Pečuhu otvoren je muzej s njegovim djelima.