KRUNIDBA KRALJA ZVONIMIRA

 

Za vladavine hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. sjevernim dijelovima Hrvatske upravljao je ban Dmitar Zvonimir.

Stekavši ugled pripajanjem dijelova bizantske Dalmacije Hrvatskoj te ženidbom s Jelenom, kćerkom ugarskoga kralja Bele I., Zvonimir je poslije Krešimirove smrti naslijedio hrvatsko prijestolje.

Zaruke s Jelenom

Nakon izbora novoga kralja, papa Grgur VII. u Hrvatsku šalje svoje izaslanike, rimskog opata Gebizona i biskupa Falkiona.

Kralj Zvonimir, reljef, Solin

Dmitar Zvonimir prisegnuo je na vjernost rimskomu Papi, obvezao se plaćati 200 dukata te darovao Svetoj Stolici samostan sv. Grgura u Vrani.

Za uzvrat Papa je oduzeo dalmatinske gradove mletačkomu duždu s kojim je bio u neprijateljstvu te su rimski velikodostojnici 10. listopada 1075. u  crkvi sv. Petra na solinskome polju krunili Dmitra Zvonimira za hrvatsko-dalmatinskoga kralja.

 

 

Krunidba

 

Tijekom Zvonimirove vladavine događaju se brojne društvene promjene. Javno vlasništvo se privatizira, javlja se vlastelinstvo, jača utjecaj i materijalni položaj crkve, pa iako je narod još slobodan, proces feudalizacije je počeo.

Savez Grgura VII. sa Zvonimirom donijet će mu ratove jer Zvonimir često ratuje s Papinim saveznicima protiv Bizanta, Venecije i njemačkog cara Henrika IV.

Danas su podijeljena mišljenja o Zvonimirovoj smrti. Prema jednome dokumentu iz XIV. stoljeća, Zvonimir je 1089. na Saboru u  Kninskome polju pozvao narod da pomogne bizantskomu caru u obrani od Seldžuka. Nastalo je nezadovoljstvo i svađa nakon koje se Zvonimir ubio.

Nesretni kralj pokopan je u kninskoj crkvi ispred žrtvenika.

Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076.-78.)